Skip to content
May 14, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Kulturna baština
  • Semir i Emir Džajić: Konjička ćuprija kroz makete
  • Kulturna baština

Semir i Emir Džajić: Konjička ćuprija kroz makete

Redakcija April 3, 2017

KONJIČKA  ĆUPRIJA, SAGRAĐENA  1682. GODINE, SRUŠENA  1945. GODINE, OBNOVLJENA 2009. GODINE.

Autori maketa: Semir i Emir Džajić

 

Makete Konjićke ćuprije posvećene profesoru historije Semiru Džajiću Džaji – Semki
Neka se zna, da ja, Konjička ćuprija, nikada nisam bila mrtva.
Konjićka ćuprija sagrađena 1682. godine, srušena 1945. godine, obnovljena 2009. godine.

         

Počet ću sa riječima koje sam pročitao na njegovom mobitelu. Rodih se u  srijedu 10. 04. 1985. godine u 14 sati u Mostaru. Majka Mostarka, otac iz  Konjica. Djetinjstvo proveo u Konjicu. Po završetku srednje škole u Konjicu, upisuje u Mostaru FAKULTET HUMANISTIĆKIH NAUKA, odsjek za  HISTORIJU. U roku završava studije, gdje te četiri godine provodi, kod  maminih roditelja u Mostaru. Zavolio je Mostar, i stekao dosta prijatelja u  Mostaru, gdje često odlazi da se druži sa Mostarcima. Bio je vatreni navijač  Veleža. Iznenada u 28. godini života gubi život na jednom izletu biciklom. U  Konjicu nikad nije dobio šansu da radi kao PROFESOR HISTORIJE POVIJESTI ni da radi u KONJIČKOM MUZEJU. Zbog toga otac ne želi da  pokloni makete Konjičkom muzeju. Ovu biografiju – životni  putopis, završit  ću u njegovom  stilu riječi, kao što je početak ove biografije.

Rodih se  u srijedu 10. 04. 1985. godine u 14  sati u Mostaru. – Umrijeh u srijedu 22. 05. 2013. godine u 12 sati u Mostaru. – Sahraniše me u četvrtak 23. 05. 2013. godine u 17 sati na Musali u Konjicu.

PREDGOVOR:                                                                                             

Rijeka  koja  plijeni  svojom  ljepotom, bez  mostova  je  kao  čovjek  bez  odjeće. Postoji  razlika  u  srušenim  mostovima. Uzet  ću  primjer  TURSKIH  OSMANLIJSKIH  mostova  na  Neretvi. Mostarski  stari  most  sagrađen  1567. godine, srušen  1993. godine. Srušeni  most  u  Mostaru, nema  nikakvih historijskih  činjenica  dok  je  ležao  u  Neretvi. KONJIČKA  ĆUPRIJA  je  nešto  što  se  rijetko  dešava  sa  ostacima  srušenih  mostova. KONJIČKA  ĆUPRIJA  sagrađena  1682. godine, srušena  1945. godine. Poslije  rušenja  ćuprije  ostale  su  kule  /stubovi  mosta, noge  mosta/. Srušen  je  samo  gornji  dio  mosta. Historijske  činjenice  su  da  na tim  kulama – stubovima, nastaje  novi  život  ĆUPRIJE. Taj  život  ĆUPRIJE  prikazat  ću  kroz  makete.  Kad  nije  bilo  ĆUPRIJE, kad  su  nekoliko  godina  TURSKI  neimari gradili  ĆUPRIJU  koja  je  ugledala  svjetlo  dana  1682. godine. Kroz  makete  ću  prikazati  obnovu  ĆUPRIJE  od  2005. godine do 2009. godine kad je dobila  stari  sjaj  svog  izgleda.

Profesor historije-Povijesti Semir Džajić-SEMKO

 

Sagradiše  me  TURSKI  NEIMARI  1682. godine. Srušiše  me  u  Drugom  svjetskom  ratu  1945. godine. Obnoviše  me  opet, TURSKI NEIMARI 2009. godine.

Maketa prikazuje Neretvu nizvodno, sa pritokama Trešanicom i Suhim potokom koji je imao povremeno vodu poslije kiša. Ćuprija je sagrađena na najužem djelu kanjona u gradu Konjicu. Most je dug oko 80 metara.

 

 

 

 

Ista maketa kao prethodna samo prikazuje pogled uzvodno.

 

 

Pogled sa desne obale Neretve prema lijevoj obali.

 

Pogled sa lijeve obale Neretve, prema desnoj obali Neretve.Na lijevoj obali Neretve vidi se KONJ koji simbolizuje legendu o nastanku naselja, i dobivanje imena Konjic.
Maketa prikazuje gradnju ĆUPRIJE u OSMANLIJSKOM stilu, gdje se mogu vidjeti grede na kojima su sagrađene kule. ĆUPRIJA leži na takozvanom roštilju, napravljenom od sirove bukve /vrsta drveta/ koje u vodi može vjekovima da stoji, a da nestruhne.Na takav roštilj od bukovih greda, zidale su se kule Konjičke ĆUPRIJE, da bi voda mogla normalno protjecati kroz roštilj, da ne potkopava kule/stubove, noge ćuprije/.Kule ĆUPRIJE zidane su od kamenih ploča, a gornji dio ĆUPRIJE zidan je od sedre /vrsta kamena koji ima žutu boju/.Svaki ugrađeni blok od kamena ili sedre vezan je klanfama/jedna vrsta spojnice od željeza/ i zalivena olovom.

 

 

 

 

 

Gradnja mosta pogled uzvodno.

 

 

 

Izgrađeni ćuprija 1682. godine. ĆUPRIJA u to vrijeme bila je pokaldrmisana.

 

 

Izgrađena ĆUPRIJA sa pogledom uzvodno.

 

 

 

 

 

 

ĆUPRIJA pred rušenje 1945. godine. Tad je imala 263 godine starosti. Ista je bila samo je izbacila staračke mladeže.

 

 

 

ĆUPRIJA pred rušenje 1945. godine, pogled uzvodno.
Ista maketa samo pogled uzvodno.

 

 

 

 

 

Partizani/oslobodilačka vojska tadašnje Jugoslavije/ napravili su privremeni prelaz za vojsku/partizane, da bi mogli preći na desnu obalu i napredovati prema Bradini i Sarajevu.

 

 

Ista maketa samo pogled uzvodno.

 

 

1946. godine napravljen je drveni most, na ostacima ĆUPRIJE, na kulama—nogama ĆUPRIJE.

 

Ista maketa drvenog mosta samo pogled uzvodno.

 

 

 

 

 

Poslije drvenog mosta, koji je nekoliko puta obnavljan. Sagrađen je 1962. godine betonski most za prelaz manjih vozila/auta/ i pješaka.

 

 

 

Ista maketa betonskog mosta, samo pogled uzvodno.

 

2005. godine, dolaze TURSKI NEIMARI i počinju obnovu ĆUPRIJE na starim kulama. Kule su poslije rušenja gornjeg djela ćuprije, pretrpjele razne gradnje na njima. Ipak su bile spremne, da na svoja leđa vrate stari sjaj ĆUPRIJE.

 

Na starim kulama napravljen je privremeni prelaz za pješake.Ista maketa samo pogled uzvodno, 2005. godina.

 

 

 

Maketa prikazuje kraj 2006. godine, koliko je izgrađena ĆUPRIJA te godine. Vidi se pješački prelaz. Gradnja je napredovala i pješaci su imali normalan prelaz.

 

 

 

Ista maketa iz 2006. godine, samo pogled uzvodno.

 

 

 

Kraj 2007. godine gdje se vidi koliko su napredovali radovi u toj godini. Kran nije mogao djelovati dalje od pola ĆUPRIJE, pa se uključila u izvođenju radova i auto dizalica.

 

 

Pogled uzvodno 2007. godine, gdje se vidi auto dizalica, i na ĆUPRIJI alat koji se koristio prilikom gradnje ĆUPRIJE.

 

 

U 2008. godini bile su spojene lijeva i desna obala Neretve.
2008. pogled uzvodno.

 

 

 

 

Sagrađena ĆUPRIJA 2009.

 

 

 

Pogled uzvodno sagrađene ĆUPRIJE 2009. godine.

 

Obnoviše me 2009. godine, ali mi ne vratiše stari sjaj ĆUPRIJE. Na mojim leđima nema đerdana, koje je Neretva oblikovala godinama da bi me ukrasila. Ljepša sam sa kaldrmom. Npravljenim đerdanom iz Neretve.

Tehničke karakteristike maketa:

Makete  su  rađene  od  betona  i  mase  za  fugovanje. Imitacija  vode  je  urađena  od  specijalne  mase  koju  smo  mi  napravili. Masa  ima  sjaj  i  providna  je  tako  da  izgleda  kao  voda.  ĆUPRIJA  kao  i  postolje  maketa  su  armirani.  Svi  djelovi  koji  su  od  željeza, bakreni  su. Makete  ĆUPRIJA  dimenzijski su  50×15  centimetara, a  makete  izgradnje  ĆUPRIJE  kreću  se  oko  50×30  centimetara. Prosječna  težina  maketa  je  oko  10  kilograma. Ima  ukupno  13  maketa,  otac  preminuloga  sina  Semira, zahvalan  svima  koji  pročitaju  ovu  skriptu, o  KONJIČKOJ  ĆUPRIJI. Da  se  zna,  njezin  historijat, a  ne  samo proste činjenice da  je  napravljena  1682.  godine  srušena  1945.  godine  obnovljena  2009. godine.                                                                            

Tags: istaknuto kulturna baština

Continue Reading

Previous: Slobodan Ž. Obradović: Basne
Next: Miloš Ristić: O novom romanu ”Fluidi” Dragoga Tasića

Related Stories

ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U ULCINJU
  • Kulturna baština

ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U ULCINJU

September 10, 2024
ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U HERCEG NOVOM
  • Kulturna baština

ISLAMSKO KULTURNO NASLJEĐE U HERCEG NOVOM

August 20, 2024
Islamsko kulturno nasljeđe: Plav
  • Kulturna baština

Islamsko kulturno nasljeđe: Plav

August 10, 2024

Recent Posts

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Istaknuto
  • Promocije

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“

May 13, 2025
Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Istaknuto
  • Poezija

Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda

May 13, 2025
Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Istaknuto
  • Kolumne

Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA

May 12, 2025
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Magazin

Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram

May 1, 2025

Nedavne objave

  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac
  • Tri pjesme Valentine Milačić
  • Objavljen zbornik „Tajna Andrićeve kutije” povodom jubileja – 50 godina od smrti Ive Andrića
  • Nedžad Muratović: Lim u zemlji mrmota
  • DIJALOGOS 2025 – LAUREAT MIRZA MAHMUTOVIĆ ZA KNJIGU KOMUNIKACIJA FOTOGRAFIJOM

Kategorije

Aforizmi Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Reportaža Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.