Redakcija Amra Đečević: Duša iz kofera Reufa Fekovića
Postoji predanje, po kome kad čovjek umre, jedino što ponese sa sobom to je duša. Kada se čovjek odluči da zauvijek napusti varoš, on onda svoju dušu spakuje u kofer i mjesto polako ostaje bez onih koje je zadojilo i odgojilo, ostaje bez duša. A oni, ako tamo gdje su otišli ne nađu smiraj i mjesto gdje će izvaditi svoju dušu iz kofera, ona ostaje izgubljena i postane lutalica…
Piše: prof. Amra Đečević
Nakon zbirke pjesama Zatvoreni krug, u januaru 2021. godine, u izdanju Planjaxa objavljena je i druga knjiga gospodina Reufa Fekovića, koja nosi naslov Duša iz kofera. Recenzije potpisuju Faruk Dizdarević, književnik i istoričar kulture i Gradimir Gojer, književnik i teatrolog, a lekturu teksta profesor Amra Đečević. Tehnički urednik je Semir Spahić.
Evo šta je, između ostalog, o ovom djelu rekao Gradimir Gojer:”Knjiga Duša iz kofera Reufa Fekovića izaziva snažnu impresiju, poglavito po autentičnosti i mudrosti proživljenog naslanja se na autorov doživljaj ukupnosti življenja te posebno na muzičko stvaralaštvo, ono narodno, izvorno. Knjiga je to duboko ljudskih, emotivnih reagiranja, ali i veoma širokog autorovog učitavanja u društvenu fenomenologiju uopće.
Prozna tvorevina sa povremenim pasažima lirike duboko smislenim i sa proznom vješto ukomponiranim. Knjiga inspirirana zavičajno, a razvihorena krajnje kozmopolitski. Ova knjiga je i zapis i putopisna skica i portret, ali, ponad svega, autorovo svjedočenje o dekadama njegovog bogatog životnog puta koji je na svoj način obilježila muzika. Raritetna proza koja iole senzibilnog čovjeka neće ostaviti ravnodušnim.“
„Vjerovatno svaki misleći čovjek prije ili kasnije osjeti potrebu da napravi nešto čime će sažeti svoja razmišljanja i uobličiti poruke koje nije mogao na tako eksplicitan način da iskaže ranije. Neki ovo i ostvare. Među njima je i Reuf Feković“, riječi su recenzenta Faruka Dizdarevića.
U kritičkom osvrtu koji nosi naslov “U traganju za smislom života” gospodin Dizdarević iznosi svoje impresije i zapažanja o djelu:
„Rukopis svoje nove knjige Reuf Feković je naslovio sa Duša iz kofera. Simbolika naslova je važna odrednica u ovoj Fekovićevoj literarnoj eksplikaciji. Još od same naslovne sintagme, knjiga sugerira neku vrstu intimnog dnevnika njenog autora. Reuf Feković je ovo djelo oblikovao sebi svojstvenim jezikom iz duboko doživljenog vlastitog nemira. Literarnim iskazom u prvom licu autor pažnju usmjerava prema ličnom stavu, autorskom i biografskom pravu da od tog subjektivnog odnosa ide prema opštim temama.“
Duša iz kofera je knjiga mozaičkog karaktera, čini je spoj poetskih i proznih zapisa. Poezija je tematski svrstana u cjeline koje su naslovljene sa: Ljubavi u čast, Pjesme pisane za muziku, Pjesme posvećene gradovima u kojima sam živio, Prevodi pjesama sa engleskog na bosanski i sa bosanskog na engleski.
Djelo sadrži i prozne tekstove: Duša iz kofera, Pljevlja u Sarajevu, Sevdalinko, pjesmo najmilija, Engleski je nastao i od bosanskog, Jedan od najuzbudljivijih dana u mom životu, Grobari idiličnog života i Nasljedstvo sudbine.
Knjigu otvara elegična pjesma Zatvoreni krug o životnom trajanju u začaranom krugu, a zatvara je priča Nasljedstvo sudbine, u formi oporuke, posvećene unuci, sa snažnom poentom da su ljubav, dobrota i plemeniti ciljevi kjuč naše sreće i smisao života.
Dekade bogatog životnog puta autora, rečeno je već, na svoj način obilježila je muzika. Reuf Feković je vrstan interpretator narodnih pjesama, posebno onih sa najdubljom emocijom. Sav taj pjevani sevdah i dert pretočio je i u tekst ove knjige. Ljubav kao vrhunska emocija ljudskog roda dominantan je motiv. Pjesnik u segmentu knjige Ljubavi u čast kazuje svoju istinu o ženi, koja je izvorom čežnje, patnje, zanosa, ali i radost srca i oka.
Kao poznati baštinik sevdalinke, tekstopisac i kompozitor, Reuf Feković je objavio i dvanaest pjesama za muziku. Neke od njih su Baščaršijo moja ranjena u izvedbi Ljubice Berak i Zlatna jesen, koju je autor snimio u duetu sa Bebom Selimović, poznatom divom izvorne narodne pjesme.
Kažu da se pjesme ne prevode, one se uvijek pišu iznova. Tako je pisac preveo jedan broj poetskih zapisa iz naše i svjetske literarne baštine, čija je prava vrijednost sadržana u snažnoj poruci i ljepoti riječi.
Neizbrisiva lična iskustva o svom tragalačkom životnom putu Reuf Feković je iskazao u pjesmama o gradovima u kojima je živio – Sjenici, Iloku, Melburnu, Sarajevu, ali i u proznim tekstovima. Sa nostalgijom iz emigrantskog kofera pred čitaoca otvara dušu, album uspomena na svoj zavičaj, porodicu, muzičke početke, druženja, mladalački dert, nedavni rat i poratno vrijeme. Otvara dušu za sve one koji vole baš ovakav svijet; odvodi nas na festivale, koncerte, scenske nastupe praćene ovacijama publike; evocira sjećanja na poznate tumače i promotore sevdaha, izvođače, tekstopisce i kompozitore, uz koje je u ovom esnafu stasavao.
Reuf Feković u svom intimnom dnevniku s pijetetom čuva uspomenu na svoju majku, tragično stradalog brata, prijatelje koji su odavno u rajskim baštama; na bliske i drage umjetnike čiji je lik i bogato muzičko stvaralaštvo ostalo da živi za sva vremena.
Čovjek je oduvijek bio svjestan svoje prolaznosti. U svom trajanju nastojao je da ostavi neki trag u vremenu. Jedan od tih tragova je, recimo, knjiga. Ali i pjesma. Duša iz kofera je poetsko-prozno djelo nastalo na autobiografskoj osnovi. Sadrži oko četrdeset pjesama i nekoliko priča, koje povezuje galerija fotografija iz autorovog privatnog i estradnog života. Književna zaostavština Reufa Fekovića je lirsko svjedočanstvo o jednom biću u potrazi za samim sobom.
O autoru
Reuf Feković rođen je u Sjenici, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Pravni fakultet završio je u Sarajevu, a Studij engleskog jezika i Marketing sa japanskim u Melburnu. Bio je dugogodišnji direktor i pravni zastupnik poznatih kompanija Agrokomerc Ilok, Procrom Zagreb, Prestige Homes Melburn, Tkaonica ćilima i Bosing Sarajevo.
Svoj spisateljski dar i ljubav prema pisanoj riječi ispoljio je u osnovnoj školi. U gimnazijskim danima posebnu pažnju posvećuje sevdalinci. Zapaženi su njegovi scenski nastupi na muzičkim festivalima Prvi glas Sjenice, Sandžačke igre i Tromeđa, na kojima je osvajao prva mjesta.
Bio je vokalni solista RTVSA i RTVNS, za čiji arhiv je snimio veliki broj pjesama. U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri snimio je nekoliko albuma. Pjesme sa posljednjeg CD-a Zahira (2015), u izdanju Muzičke produkcije RTVBiH još jednom su potvrdile raskošan talenat i sklonost za pjesmu. Iste godine objavio je zbirku pjesama Zatvoreni krug.
Otac je dva sina Ervina i Emira i ponosni didala svoje unuke Medine, kojoj je i posvetio priču Nasljedstvo sudbine.
Živi i stvara u Sarajevu.
