Amra Đečević: O stihozbirci „Zejna“ Sulejmana Beće Kujevića

Amra Đečević: U Sarajevu promovisana poetska zbirka „Zejna“ Sulejmana Beće Kujevića

“Plemeniti smisao poetskog djela Sulejmana Kujevića sadržan je u pojmu SUSRETA. Nije najvažnije što se u njemu trajno susreću tradicija, baština i suvremenost, koliko je bitno da je i sam pjesnički glas rezultat višestrukih pjesnikovih interesovanja i zanimanja, od muzike i folklora do aktuelnih društvenih i moralnih dilema pojedinca u epohi koju u našim prostorima nazivamo ‘tranzicijskom’.“

U organizaciji Podružnice Rožaje, koja djeluje u okviru Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka, u prostorijama Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu je 25. oktobra 2021. godine održana promocija zbirke pjesama “Zejna”, autora Sulejmana Beće Kujevića. Goste i zvanice u ime VKBI toplo je pozdravio generalni sekretar mr. Emir Zlatar. Promociji su prisustvovali rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić, Senad Pećanin, Rizo Hamidović i brojni gosti iz javnog, kulturnog i političkog života. O pjesničkoj zbirci gospodina Kujevića govorili su akademik Abdulah Sidran i dr. Haris Silajdžić.

Moderator je bio novinar Zvonko Marić, koji je  nadahnuto interpretirao stihove pjesama. Poetsko druženje svojim nastupom uljepšali su poznati vokalni solisti i tumači sevdalinki Neno Murić i Aldijana Tuzlak. Izdavači pjesničkog prvenca Sulejmana Beće Kujevića su “Almanah” Podgorica i JU Centar za kulturu Rožaje.

Promotori su govorili o umjetničkoj vrijednosti zbirke, potcrtavajući njen značaj i ulogu u kontekstu obogaćivanja bošnjačke književnosti sa prostora Sandžaka i u kontekstu očuvanja jezičkog bogatstva bosanskog jezika, koje je autor maestralno prezentovao.

Dr. Haris Silajdžić je, između ostalog, rekao da se autor bavi aktuelnim temama i u jednom širem opsegu oštro kritikuje devijacije u društvu. Ukazao je na značaj očuvanja bosanskog jezika, bošnjačkog identiteta i moralnih vrijednosti našeg naroda. O knjizi Sulejmana Beće Kujevića dr. Silajdžić kaže: “Nekonvencionalno, nesvakidašnje, nepretenciozno štivo. Doima se u nekim dijelovima kao inatsko-identitetski katalog. Vidi se da je dugo sazrijevalo u pjesniku. A ljubavna lirika je toliko uvjerljiva da se čini da je autentična.“

Akademik Abdulah Sidran je u svojoj recenziji “Trajni susreti tradicije, baštine i suvremenosti” napisao:
“Plemeniti smisao poetskog djela Sulejmana Kujevića sadržan je u pojmu SUSRETA. Nije najvažnije što se u njemu trajno susreću tradicija, baština i suvremenost, koliko je bitno da je i sam pjesnički glas rezultat višestrukih pjesnikovih interesovanja i zanimanja, od muzike i folklora do aktuelnih društvenih i moralnih dilema pojedinca u epohi koju u našim prostorima nazivamo ‘tranzicijskom’.

I kad nam se čini da jezik lirskog subjekta nema šta tražiti u banalnosti političke svakodnevice, Sulejman Kujević ulazi u prostor kritičkoga govora koristeći poetsku formu kao neophodno ruho u kojem se može izići pred sagovornika.

Ovakvim knjigama poezije suvišna su književno- teorijska tumačenja, ona hrli u susret svom čitaocu da s njime podijeli svoju zapitanost o nevoljama i dilemama naše sadašnjice.”

Sulejman Beća Kujević svestrani je kulturni stvaralac. Poetski gen i muzički talenat naslijedio je od svog oca Šemsa i strica IbišaKujevića, koji su dali veliki doprinos afirmaciji muzičkog kulturnog blaga i običaja rožajskog kraja. Autor je knjigu posvetio ocu Šemsu i majci Biseri; zbirku otvaraju pjesme “Rekao je babo“ i “Majka”. Svako sjećanje na roditelje budi uspomene na ljubav, toplinu kućnog praga, ognjište, djetinjstvo, mladalačke snove; majčin brižan pogled, na eho očevih, u amanet ostavljenih riječi: “ne može želja od insana da me mine”.

Poetska zbirka nosi naziv “Zejna”, po liku imaginarne žene, kao pojma idealne ljepote i duhovnosti. Sastoji se iz dvije tematske cjeline koje nose naslov: “O vremenu bezvremenu” i “Putevima derta”.

Prvi dio knjige „O vremenu bezvremenu“ čine angažovani stihovi obojeni satirom, kojima pjesnik ukazuje na negativne aspekte društvene stvarnosti. U ovom vremenu bezvremenu caruju licemjerstvo, hipokrizija, egoizam, lažni moral, primitivizam, dvoličnost pojedinaca. Kujević osuđuje takve pojave i traga za ljudskim vrlinama, boljim društvom i za iskrenim ljubavnim osjećanjima.

Drugi dio knjige “Putevima derta” je pjesnikova lirska ispovijest, intimni dnevnik jedne imaginarne ljubavi. Kujević slavi mitsku ljepotu žene, njenu suptilnu prefinjenost, koja opsjeda pjesnikove misli. Zejna je enigmatičan i apstraktan lik iz snova, stvorena od mašte, uspomena, želja; neispunjena ljubav i nedosanjan san. A doima se tako stvarna, kadra da u pjesniku budi sve “što je život uspavao” i da vraća “nježnost nekom ko je davno izgubio”.

U osnovi ovog ciklusa je traganje za nečim što je pjesniku dragocjeno, za punoćom života. Kujević čezne za prostorima sreće, gdje se intenzivno živi i snažno osjeća; za prostorima koje nastanjuju mladost, ljubav i ženska ljepota oličena u muzi poezije, Zejni. Pjesnik je sav sazdan od sevdaha i derta. Muzika je njegov život, a pjesma u njegovom doživljajuje žena, karasevdah, ljubav, koja život čini sadržajnijim i vrijednim življenja.

Pjesme zbirke “Zejna”, njih 57, napisane su izvornom leksikom rožajskog kraja i bosanskog jezika. Ovo poetsko djelo prava je sehara arhaičnih riječi, više od stotinu koje je autor sačuvao od zaborava. Stihovi zbirke su eliptični, često svedeni na sintagmu.

Napomenimo, knjiga pjesama “Zejna” Sulejmana Beće Kujevića promovisana je u Podgorici, Cetinju, Novom Pazaru, Rožajama, Plavu i Sarajevu, a svoje impresije o zbirci iznosili su velika imena pisane riječi. Pored akademika Abdulaha Sidrana i dr. Harisa Silajdžića, o liku i djelu ovog svestranog umjetnika pisali su: prof. dr. Dragan Koprivica, dr. Esad Kučević, dr. Gordan K. Čampar, prof. dr. Harun Hadžić, Božidar Proročić i drugi.

Sulejman Beća Kujević (1976, Rožaje), poznati je kulturni poslenik Crne Gore, etnomuzikolog, folklorni stvaralac, kompozitor i pjesnik. Završio je studij menadžmenta u Podgorici. Bio je samostalni umjetnik pri Ministarstvu kulture Crne Gore i saradnik Muzičke produkcije RTV Crne Gore. Aktuelni je direktor JU Centar za kulturu Rožaje i član Skupštine PAM-a od njegovog osnivanja. Objavio je zbirku pjesama “Zejna” koja nagovještava nova literarna ostvarenja.

Potomak je porodice Kujević i vrijedan čuvar kulturne baštine rožajskog kraja. Od svoje sedme godine aktivni je član Folklornog ansambla “Vrelo Ibra”. Već tri decenije uspješno se bavi muzikom, pisanjem, komponovanjem i aranžiranjem. Autor je više od stotinu kompozicija, a neke od njih su nagrađivane na prestižnim festivalima u zemlji i inostranstvu.

Osnivač je Etno grupe “Teferidž”, koja čuva od zaborava izvorne melodije i način njihovog interpretiranja. Objavio je tri albuma i sarađivao sa najpoznatijim grupama i tumačima etno muzike u regionu, kao što su: “Pljevaljski tamburaši”, “Mostar Sevdah Reunion”, “Sintezis”, “Bosnaton”, Merima Njegomir, Sinan Alimanović, Rambo Amadeus, Beki Bekić, Zdravko Đuranović, Rizo Hamidović, Faruk Jažić, Mensura Bajraktarević, Vernes Ljuštaku i drugi.

Dobitnik je nagrade “Hamdija Šahinpašić” za posebne rezultate ostvarene u izučavanju, promociji i afirmaciji etnomuzikološkog nasljeđa Bošnjaka u Crnoj Gori i nagrade Opštine Rožaje “30. septembar” za poseban doprinos u oblasti kulture.

Oženjen je i otac petoro djece. Živi i stvara u Rožajama.