Činjenice o otpadu porijeklom od hrane

Obilježavanje Svjetskog dana čovjekove okoline počelo je 1972. godine, i do danas se razvilo u jednu od važnijih kampanja Ujedinjenih nacija, čiji je cilj povećanje svijesti ljudi u očuvanju životne sredine. To je dan u kojem se ljudi iz svih sfera života ujedinjuju, kako bi obezbijedili čistiju, zeleniju i svetliju sredinu za sebe i za buduće generacije.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana čovjekove okoline je: MISLI. JEDI. ČUVAJ. Ujedinjene nacije nastoje da svojim autoritetom i naporima podstaknu globalne, regionalne i nacionalne aktivnosti svih sektora društva, kako bi svi postali svjesni problema bacanja hrane i otpada koji se na taj način stvara, te učinili nešto za dobrobit životne sredine. Smanjenjem bacanja hrane štedi se novac, resursi, minimizira loš uticaj na životnu sredinu, a što je najvažnije teži se stvaranju uslova na našoj planeti u kojima će svaki čovjek imati dovoljno hrane.

Uticaj otpada porijeklom od hrane nije samo finansijski. Ovakav otpad dovodi do nepotrebne upotrebe hemikalija kao što su gnojiva i pesticidi, više goriva za transport, i stvaranja stakleničkih gasova. Velika količina hrane koja ide na odlagališta čini značajan doprinos klimatskim promjenama.

• Postoje gotovo 1 milijarda neuhranjenih ljudi u svijetu, ali i oko 40 miliona tona otpada hrane od strane domaćinstava u zemljama sa razvijenom ekonomijom, trgovina i prehrambenih usluga svake godine – što bi bilo dovoljno da se zadovolji glad za svakog od njih.

• Svake godine, potrošači u ekonomski razvijenim zemljama stvore količine otpada  koje su gotovo jednake (222 miliona tona) cijeloj neto proizvodnji hrane subsaharske Afrike (230 miliona tona).

• U SAD-u 30% hrane, vrijedne 48,3 milijarde dolara se baca svake godine. Procjenjuje se da se skoro polovina vode korišćene za proizvodnju hrane potroši na otpad – poljoprivreda najveći korisnik vode.

• Voda za navodnjavanje koja se koristi globalno za uzgoj i obradu hrane koja se baci, može biti dovoljna za domaće potrebe (200 litara po osobi po danu) 9 milijardi ljudi (očekivani broj na planeti do 2050.).

• U Velikoj Britaniji se procjenjuje da 20% do 40% voća i povrća se odbije staviti u lanac prodaje  uglavnom zato što ne odgovaraju „pretjerano strogim kozmetičkim standardima“ supermarketa.

• 2,3 miliona tona ribe u Sjevernom Atlantiku i Sjevernom moru bude odbačeno svake godine, od 40 do 60% sve ulovljene ribe u Evropi bude odbačeno – bilo zato što su pogrešne veličine, vrste ili zbog loše regulisanog evropskog kvotnog sistema.

• Nigerijski restoran u istočnom Londonu, Obalende Suya Express, tereti vas sa £ 2,50 naknade za Oxfam dobrotvornu fondaciju, ako ne završite vaš obrok.

• Sarajevske pekare hljeb koji ne prodaju dostavljaju Narodnoj kuhinji u Starom gradu. Nekoliko pekara stari hljeb i ostale proizvode bagatelno prodaju stočarima. Neke pekare imaju u ponudi jučerašnji hljeb koji se prodaje upola cijene.