CRNOGORSKI PISCI NA SUSRETIMA ,,HASANA KAIMIJE”
Piše: Božidar Proročić
Medžlis Islamske zajednice Zvornik, Muftijstvo Tuzlansko organizovalo je tradicionalno po 17 put u periodu od 7. do 16. juna tekuće godine tradicionalnu kulturnu manifestaciju ,,Dani Hasana Kamije.”
U sklopu ove istaknute manifestacije čast da budu gosti na pjesničkoj večeri autora imali su i stvaraoci iz Crne Gore i to: akademik Sreten Vujović, književnik i publicista Božidar Proročić, i pjesnikinja Ivana Đukić.
Hasan Kaimija Zrinović (Zerrin-oglu) rođen je u Sarajevu u prvoj polovini 17. vijeka, a umro u Zvorniku 1691. Podaci o njegovom životu su kontraverzni jer se činjenice isprepliću sa predanjem. Pripadao je grupi divanskih pjesnika. Uglavnom je pisao na turskom jeziku, ali su sačuvane i dvije pjesme na bosanskom, koji on u svojim djelima naziva “bošnjačkim”. Osnovno obrazovanje stekao je u Sarajevu kao murid šejha Ankarevije, a školovanje je nastavio u Sofiji, gdje je pod šejhom Muslihudinom Užičaninom pristupio halvetijskom tarikatu i dobio titulu halife (nasljednika). Po povratku u Sarajevu, postao je šejh Silahdar Mustafa-pašine (Sinanove) tekije koja je pripadala kaderijskom tarikatu. Svoju kuću u Ajas-pašinoj mahali pretvorio je u tekiju, a sagradio je i most Šejhaniju na Miljacki. Ispred tekije nalazio se mezar Kaimijine žene koja je umrla prije njegovog protjerivanja. Tekija je uništena prilikom napada Eugena Savojskog na Sarajevo 1697, a obnovio ju je 1762. kadija Zihni-efendija. Prema istorijskim izvorima, Kaimija se 1682. stavio na čelo pobune sarajevske sirotinje koja je tražila da se podijeli žito bogataša, nakon što su ljudi tokom te sušne godine počeli umirati od gladi, što ga je dovelo u sukob sa sarajevskom ulemom i vlastima zbog čega je protjeran.
Ostatak života proveo je u Zvorniku. Prema istorijskim izvorima, pri dolasku u Zvornik odsjeo je u musafirhani kod neke begovice kojom se oženio. Živio je na Fetiji i bio imam Namazđah džamije. Nakon smrti, narod mu je na Kula Gradu, na mjestu koje je po predaji često posjećivao prije smrti, podigao turbe. Izgrađeno je od lomljenog kamena, drveta i ćerpiča, a pokriveno šindrom. Iznad nišana postavljeno je Kaimijino koplje, a u uglu bajrak. Porušeno je 1992, nakon pada grada i okoline, a obnovljeno 2002. Funkciju turbedara obavlja porodica Šehmehmedovića. Porodična predaja Šehmehmedovića navodi da su Kaimijina braća bili Gaibija i Đul-baba, čije se turbe nalazi u Budimpešti. Za razliku od drugih divanskih pjesnika, Kaimijin stil je jednostavan, razumljiv, blizak manje obrazovanom čovjeku. Pjesme su mu uglavnom tesavvufskog usmjerenja – ode Bogu i osnivaču kaderijskog tarikata Abdulkadiru Gejlaniju. U Zvorniku se svake godine, pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, održava kulturno-vjerska manifestacija ,,Dani Hasana Kaimije”. U sklopu ove istaknute manifestacije čast da budu gosti na pjesničkoj večeri autora imali su i stvaraoci iz Crne Gore i to: akademik Sreten Vujović, književnik i publicista Božidar Proročić, i pjesnikinja Ivana Đukić.
Međunarodno pjesničko veče i dodjela nagrada za najbolju neobjavljenu knjigu, u oblasti društvenih i humanističkih nauka za 2017. god. i 2018. god. kao i dodjela nagrada za najbolje literalne radove na području Tuzlanskog muftijstva je održano u petak 14. juna u Sali doma omladine u Zvorniku sa početkom u 19 časova pored pjesnika i književnika iz Crne Gore bili su prisutni i stvaraoci i iz okruženja (Srbija, Hrvatska, BiH) čime je ova značajna manifestacija imala i međunarodni karakter. Gosti pjesnici su na zadovoljstvo prisutnih recitirali nekoliko svojih pjesama. Bili su to književnici: Zoran Bognar (Srbija), Mehmed Đedović (BiH), Ivana Đukić (Crna Gora), Hadžem Hajdarević (BiH), Husein Hasković (BiH), Jagoda Iličić (BiH), Ervin Jahić (Hrvatska) Hodo Katal (Srbija), Duško Novaković (Srbija) Mehmed Pargan (BiH), Božidar Proročić (Crna Gora), Sreten Vujović (Crna Gora). U ulozi sjajnog domaćina posebno se istakao gosposdin Mustafa Muharemović zajedno sa svojim saradnicima koji je kao pravi domaćin pozdravio sve prisutne goste i istakao ulogu i značaj dana ,,Hasana Kamije.” Svi pjesnici su govorili dvije do tri svoje pjesme po slobodnomm izbroru što je publika primila sa posebnim zadovoljstvom. Kulturno povezivanje je i ovaj put opravdalo očekivanja i pokazalo da kultura ne poznaje granice ime, religiju, pripadnost. Predsjednik društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević se potrudio da upotpuni i da da posebno lijep doprinos afimaciji ove značajne kulturne manifestacije koja je opravdala svoje postojanje na najljepši način prezentuje grad Zvornik, dajući mu tako posebno lijep kulturni identitet koji će sa godinama sigurno dobijati na značaju.Na kraju programa organizatori su uručili zahvalnice školama, profesorima i nastavnicima jezika za dugogodišnju saradnju u organiziranju manifestacije „Dani Hasana Kaimije“. Za program posjete školama zahvalnice su uručene: OŠ Sveti Sava – Zvornik, SŠC Petar Kočić – Zvornik, JU MSŠ Sapna – Sapna, OŠ Desanka Maksimović – Čelopek, Maja Satepanović, nastanik srpskog jezika – OŠ Sveti Sava Zvornik, Zoran Kuljić, profesor srpskog jezika SŠC Petar Kočić – Zvornik, Saida Zulić, rukovodilac područnog odjeljenja – Križevići i Munir Kahrimanović, profesor bosanskog jezika MSŠ – Sapna. Nakon završetka pjesničke večeri domaćini su upriličili svečanu večeru za sve goste čime su još jedan put pokazali svoje tradicionalno gostoprimistvo.
Crnogorski stvaraoci su dan ranije u četvrtak 13. juna imali svoj autorski nastup u Kalesiji. Da knjiga zaista povezuje ljude, pokazalo je još jedno književno veče održano u Kalesiji. Gradska biblioteka je bila domaćin crnogorskoj pjesnikinji Ivani Đukić, te pjesnicima Sretenu Vujoviću, crnogorskom akademiku, i književniku Božidaru Proročiću. Razgovor sa pjesnicima vodili su predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine Hadžem Hajdarević i Fahrudin Sinanović, direktor JU Bosanski kulturni centar „Alija Izetbegović“. Hadžem Hajdarević je istakao da je za svako društvo važno da ima pjesnike koji će u svojim stihovima tretirati probleme savremenog društva, te na taj način na njih ukazivati i pokušati mijenjati društvo. Druženju u Gradskoj biblioteci u Kalesiji prisustvovali su brojni građani Kalesije. Crnogorski pjesnici publici su se predstavili svojim pjesmama, a govorili su i o svojim životnim putevima, te izazovima sa kojima su se suočili u svojoj borbi za slobodu pisanja. Publika je zaista uživala, a oduševljenje boravkom u Kalesiji nisu krili ni gosti iz Crne Gore. U zaključku književne večeri organizatori su istakli da je važno njegovati kulturno i umjetničko stvaralaštvo. Fahrudin Sinanović istaknuti književnik i profesor, i stvaraoc posebno je istakao ulogu i značaj povezivanja sa piscima iz Crne Gore. Hadžem Hajdarević je pojedinačno predstavio svakog autora i izdvojio ono posebno što krasi svakog stvaraoca. Kultura je ona spona među ljudima koji uživaju u pisanoj riječi, preko koje se pretaču najfinije misli, ali i sve ono što stvaraoce prati na stazama života i borbe za slobodu intelekta i sopstvenog kulturnog identiteta.