Skip to content
May 18, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Humoreska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Polemike
  • Daida Čarovac-Škrijelj: Anti-Bosanske Filipike
  • Polemike

Daida Čarovac-Škrijelj: Anti-Bosanske Filipike

Redakcija July 30, 2020

Anti-Bosanske Filipike

 

Opskurni magazin paradoksalnog naziva „Stav“, za koji javnost u Bosni i Hercegovini veoma dobro zna da isključivo služi kao prenosilac stavova koje njegovom „uredniku“ izdiktira ‘partijska centrala’, nedavno je objavio TEKST iz pera upravo ovog „urednika“, Filipa Mursela Begovića, u kojem „autor“ pokušava da Bosanskom akademskom društvu u Austriji „objasni“ da bosanska nacija ne postoji, i da bi eventualno priznanje bosanske nacionalne manjine od strane Republike Austrije predstavljalo „presedan koji bi značio još jedan u nizu pokušaja da se Bošnjaci kao narod ospore i niječu“.

 

Ja ne živim u Austriji, ali živim u Bosni, i vidim da nas je sve manje ovdje a sve više u toj tuđini, pa ljudi valjda osim plaćanja taksi i dadžbina u Austriji i Holandiji, hoće sebi i neka prava. Ali tim austrijskim državljanima veliki je grijeh da nisu pitali g.dina Filipa ko su oni, kako se ćute, kako žive, i šta treba tražiti od države kojoj tako marljivo privređuju i koju u generacijama grade, a sve ostale novce šalju ovdje u Bosnu – gdje ih se redovno ismijava i omalovažava, te im se drže predavanja iz svega i svačega.

Čim je ovim ubogim gastarbajterima objašnjeno da nisu i neće biti manjina, još je jedan tekst žurno svima nama objasnio da ni Bosne nema.

Nisu dakle samo stranci naši u Austriji, nego i mi ovdje u Bosni.

 

Od Magreba do Zagreba

 

Teško da je u jednom tekstu moguće iznijeti više apsurdnih, samoponištavajućih teza nego što ih je u datom tekstu iznio pomenuti profesionalni musliman po imenu Filip.

Počevši od njega samog, koji je direktno iz Zagreba, sa imenom kakvo već ima, doveden u Sarajevo da brani Bošnjake, koje njegovi nalogodavci promatraju isključivo kao pripadnike muslimanske vjere, od Bosanaca svih vjera i pogleda na svijet. Time je posve sličan još jednom Filipu koji živi u Skopju – i koji iako Makedonac islamske vjeroispovjesti, svako malo – potpomognut nekolicinom iz čudnovatog amaterskog pjevačkog zbora kojim dominiraju Srbijanci i Crnogorci – DAKLE LJUDI IZ SUSEDNIH DRŽAVA – koriste svoju vjeru da se mješaju u unutarnje stvari Bosne i njenih ljudi.

No, da se fokusiramo na zagrebačkog Filipa te na njegovu osnovnu tezu, koja glasi: „Kada govorimo o kolektivnom identitetu, on ne može biti pod znakom pitanja, on se ne može mijenjati kao što se može mijenjati onaj lični. Biti Bošnjak je aksiom, završen proces.“

Filip zagrebački zbilja zvuči kao rani boljševici – za njih država nije bila realitet, nego apstraktan – tudj i mrzak teritorij sa kog se iz/vodi revolucija. Zato u Sarajevu tri decenije toliko vrele priče a nigdje pravne države.

 

Naravno, njemu i njegovim nalogodavcima, biti Bošnjak je aksiom, nema sumnje. Svi oni lijepo žive od rasturanja Bosne i Hercegovine na etno-religijske komponente – i tjeranja generacija mladih da kao bio-masa popunjava demografski i genetski posrnulu Evropu. Nadalje, svi oni lijepo žive od rasturanja Bosne i Hercegovine na etno-religijske komponente, i pretvaranja opustošjele grude u svoje privatne posjede upravo onih teritorija unutar kojih su te komponente ogradili, namećući im takve aksiome.

Pri tome, kao vrhovni autoritet i pretpostavljenog tvorca tog aksioma, Filip skopski i Filip zagrebački vole prizvati književnika Aliju Isakovića, koji je na jednom privatnom sijelu s početka rata, nazvanom Bošnjački sabor 1993. definirao Bošnjake kao naciju, a Bosance kao „pripadnost geografskom prostoru“, te onda to „jeste u smislu bosanstva pozitivan i afirmativan osjećaj državotvornosti koji bi trebao gajiti svaki građanin Bosne i Hercegovine“.

Baš kao da je literat Isaković bio opremljen naučnim saznanjima i kriterijima da donosi sudove o pojmu nacije i tome šta čini ili ne čini naciju!? I to sad inozemni Filipi čine u istom maniru kao što su to svojevremeno činile pristalice velikosprske ideologije, kada su književnika Ivu Andrića promovirali u vrhovni autoritet po pitanju historije Bosne i Hercegovine, a naročito dijela te historije u okviru Otomanske imperije koji je, prema Andriću, predstavljao „500 godina tamnice za srpski narod“.

No, bez obzira na ono što nam poturaju nacionalističke ‘školjke kamenice’ ove ili one provenijencije – ni pitanje nacije, niti historije, nije nešto o čemu presuđuju literate i poete, koliko god bili ne/uspješniu svom umjetničkom opusu. Postoje naučni kriteriji, pa čak i čitava naučna oblast, koji se time bave. Kritička distanca, procedura, konsenzus – da i ne spominjemo te elemente, nužne za svaku ozbiljnu temu.

 

Revolucija je Završen aksiom, ireverzibilan proces – je l’ de?

 

A iz perspektive ove naučne oblasti, ne postoje nikakvi aksiomi, kao što inače u principu ne postoje u društvenim naukama kao takvim. Zamislimo, recimo, kako bi izgledao svijet kada bi nacije, kako god da ih definiramo, uistinu bili „aksiomi“ i „završeni procesi“: Englezi i Škoti, već uveliko formirani kao nacije, ne bi nikada mogli da se ujedine u britansku naciju i stvore imperiju koja će dominirati svijetom puna dva stoljeća; Englezi, Holanđani, Francuzi – također sa jasno određenim nacionalnim identitetima – nikada ne bi mogli da se ujedine i stvore američku naciju koja će dominirati svijetom tokom XX stoljeća; a kako bi tek bilo moguće da se izgrade kanadska, australijska, ili novozelandska nacija, kada su njihovi pripadnici imali veoma čvrst britanski nacionalni identitet, a nisu čak ni morali da se ujedinjuju sa pripadnicima drugih nacija prilikom izgradnje svojih država, nego su mogli ostati jedinstveni kao čisti Britanci?! Ili će ipak biti da nacionalni identitet nije ni „aksiom“, ni „završen proces“?

Naravno, postavlja se također i pitanje kako bi bilo moguće da se uspostavi jedan „aksiom“ i „završen proces“ putem arbitrarne odluke samozvanog, nedemokratskog, antidržavnog  i samoproglašenog „Bošnjačkog sabora“, u najtežim ratnim uslovima, bez ikakvih priprema te konsultacija sa širom javnošću? Tim više što je taj i takav „sabor“ počinio nasilje nad historijom i falsificirao značenje samog pojma Bošnjak: Bošnjak je, kao što sama riječ kaže, čovjek iz Bosne, i ovaj pojam obuhvata, i oduvijek je obuhvatao, sve ljude iz Bosne, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Kao što isto to obuhvata i pojam Bosanac, ali koji za – razliku od pojma Bošnjak – još uvijek nije kompromitiran u tom značenju, te još uvijek može da okupi sve ljude koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu.

Reduciranje Bošnjaka samo na pripadnike jedne vjerske skupine, u ovom slučaju samo na bosanske Muslimane, predstavlja nasilje i nad samim ovim pojmom i nad cjelokupnom poviješću i budućnošću Bosne. A samozvani „sabor“ je počinio ovo nasilje u najosjetljivijem povijesnom trenutku, kada se na pregovaračkom stolu nalazio plan podjele Bosne i Hercegovine na tri zaokružene etno-religijski definirane teritorijalne cjeline (Plan Owen-Stoltenberg). Prema ovom planu, Srbija i Hrvatska bi praktično anektirale dijelove Bosne i Hercegovine i zaokružile svoje velikodržavne projekte, a od Bosne i Hercegovine bi preostao samo dio koji je većinski nastanjen muslimanskim stanovništom. Ovaj plan je Alija Izetbegović prihvatio za pregovaračkim stolom, kako bi ostvario svoj dugogodišnji cilj da stvori vlastitu, privatnu državicu, nad kojom bi imao apsolutnu vlast. Na domaćem terenu još uvijek je tražio način da ovaj plan „proda“ i legitimira, te da tu i takvu državicu još uvijek prigodno nastavi nazivati „Bosnom“, baš kao da Bosnu nije podijelio za pregovaračkim stolom. I zbog toga je okupio pomenuti „sabor“, sastavljen većinom od njegovih stranačkih poslušnika (a ponekad i onih formalno ne-stranačkih, kao što je bio Isaković), koji je imao zadatak da planirane podanike te državice proglasi „Bošnjacima“, te da na taj način pokuša stvoriti privid da je riječ o stvaranju nove nacije i stvaranju nove nacionalne države. Dakle, imao je zadatak da etno-religijskoj podjeli Bosne i Hercegovine i stvaranju malog rezervata, pojasa Gaze ili bantustana za bosanske Muslimane podari prividni legitimitet.

Napose, pošto je upotrebljen više matematički izraz „aksiom“, onda da matematičkim riječnikom odagnamo svaki strah. Bosanac se može posmatrati kao skup realnih brojeva koji u sebi sadrži skup prirodnih brojeva zvanih Bošnjak. Prirodni broj ne gubi nikakvo svoje svojstvo unutar realnih brojeva, samo se ističe svojom posebnošću unutar zajedničkog skupa.

 

Bosna i godine Korisnog Idiota

 

Ovdje je vrijeme da se osvrnemo i na značenje pojma „nacija“, kojom se promotori reduciranog, muslimanskog „bošnjaštva“ tako rado služe. Ovaj pojam je nužno politički pojam, i ne može se nikako promatrati izvan političke sfere. A unutar te sfere, nacija označava isključivo skupinu koja posjeduje vlastiti suverenitet, a samim tim posjeduje i legitimno pravo na stvaranje vlastite države. To znači, ako tvrdite da Bošnjaci, Srbi i Hrvati predstavljaju „tri nacije“, a ne tri etno-religijske skupine, automatski legitimirate njihovo „pravo“ da Bosnu i Hercegovinu podijele i stvore svoje tri državice. S obzirom da se pripadnici dvije od ove tri skupine nominiraju isto kao i građani susjednih nacionalnih država, Srbije i Hrvatske, automatski im priznajete pravo na pripajanje teritorija koje trenutno kontroliraju ovim dvjema državama, u slučaju da do podjele Bosne i Hercegovine zaista i dođe.

 

Ovdje postaje i jasnije zašto „braniteljima bošnjačke nacije“ toliko smeta da se u javnosti čak i spominje mogućnost izgradnje bosanske nacije, koja ne bi bila zasnovana na etno-religijskoj, nego na građanskoj osnovi, kao što je slučaj u mnogim zemljama, recimo u Belgiji ili Švicarskoj. U švicarskom kantonu Tessin gdje se isključivo govori italijanski jezik, svaki stanovnik će vam reći da je Švicarac.

 

Dakle, za ovakve je bojovnike podjela Bosne i Hercegovine na etno-religijskoj osnovi, te stvaranje „bošnjačke“ državice, koliko aksiom, toliko i završen (mlado-boljševički) revolucionarni proces; a bilo kakve aluzije o mogućem ujedinjenju svih građana Bosne i Hercegovine u jedinstvenu naciju, bez obzira na njihov etno-religijski identitet, predstavljaju direktnu najavu moguće katastrofe i poništenja takvog aksiomatskog plana.

 

Naravno, za sve nas Bosance – puna kufera, od Vanku(f)vera do Velingtona, i od Save do mora, ova opcija predstavlja jedinu mogućnost opstanka. U svijetu sastavljenom isključivo od nacionalnih država, Bosna i Hercegovina može opstati jedino kao nacionalna država svih Bosanaca, bez obzira na njihov etno-religijski identitet. I jedino na tom i takvom opstanku možemo raditi. A svi Filipi islamske vjeroispovjesti iz susjednih država najbolje da se okanu profesionalnog islama i ohlade svoje mlado-boljševičke revolucionarne porive. Treba konačno da nas ostave na miru, a pomognu izgrađivanje sopstvenih društava umjesto što usrdno rastaču naše, bosansko tkivo.

 

___________________________

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Avlije.

Tags: istaknuto polemike

Continue Reading

Previous: Nedžmija Lukač: Kurban bajram – dan žrtve
Next: Božidar Proročić: Kurban bajram u Azerbejdžanu – izazovi i inovativna rješenja tokom pandemije

Related Stories

Reagovanje na netačnosti u knjizi “Crnogorska zajednica u Republici Makedoniji”
  • Polemike

Reagovanje na netačnosti u knjizi “Crnogorska zajednica u Republici Makedoniji”

December 30, 2018
Nikola Šimić Tonin: Akademik Udruge građana
  • Polemike

Nikola Šimić Tonin: Akademik Udruge građana

December 9, 2014
Igor Divković: Ljubav je najbolji odgovor na Mržnju
  • Polemike

Igor Divković: Ljubav je najbolji odgovor na Mržnju

November 27, 2014

Recent Posts

  • Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića
  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Vijesti

Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.

May 16, 2025
Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića
  • Istaknuto
  • Promocije

Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića

May 16, 2025
Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Istaknuto
  • Promocije

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“

May 13, 2025
Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Istaknuto
  • Poezija

Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda

May 13, 2025

Nedavne objave

  • Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića
  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac
  • Tri pjesme Valentine Milačić
  • Objavljen zbornik „Tajna Andrićeve kutije” povodom jubileja – 50 godina od smrti Ive Andrića

Kategorije

Aforizmi Antologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Humoreska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.