Jevmul-ašura: „Idul-enbija” – Bajram Božijih poslanika
Muharem je Allahov mjesec (Šehrullahi muharem) u kojem Allah obilno spušta Svoj rahmet, bereket, i mnoge druge blagodati..
Dan ašure je deseti dan mjeseca Muharema i taj dan kod Allaha ima posebno mjesto. U njemu je uzvišeni Allah svojim poslanicima dao razne počasti i uzdigao njihove stepene. Post u ovom danu ima veliku vrijednost. U vezi posta u mjesecu muharemu Poslanik s.a.v.s. je rekao:”Najbolji, najvredniji post, nakon mjeseca Ramazana, jeste post u mjesecu Muharemu. Najvredniji namaz, nakon farz namaza jeste noćni namaz.” (Muslim)
U drugom hadisu kaže:
“Ako ćeš postiti post nafilu, posti u mjesecu Muharemu. Jer to je Allahov mjesec. U tom mjesecu ima jedan dan u kojem je Allah primio dovu jednom od naroda prijašnjih. U tom danu oprašta grijehe onima koji se kaju.” (Tirmizi)
Vrijednost dana Ašure….Ašura danas
Islam je vjera jasna. Njegovi propisi su jasni i o njemu treba govoriti sa dokazom. Dan ašure je dobrim dijelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora biti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Među Bošnjacima ovaj se dan obilježava posebnim vjerskim programima u džamijama . Pored tog ibadeta, običaj je da mnoge porodice toga dana pripremaju i kuhaju jedno posebno jelo koje se zove a š u r e , slično kompotu, ali od raznih zrnastih plodova, suhog voća, začina i mirođija. Time se podsjećamo na dan kada je po predaji, Nuh, a.s., nakon potopa dao da se od ostatka namirnica pripremi jelo za preživjele. Vrijeme je ovaj lijepi običaj potisnuo nešto iz ekonomskih razloga, nešto nehatom, a nešto novijim tempom života.U porodicama je ašure samo formalno kao poslastica, . No i kao formalnost bolje je od potpunog gubljenja tradicije. Ašure je oporučio i Gazi Husrevbeg, pa je imaret Begove džamije u Sarajevu pripremao ašure za službenike džamije, a i za narod uglavnom siromašni. U starije doba ovaj običaj je toliko bio rasprostranjen da se znalo cijeli mjesec muharrema pozivati goste na ašure po kućama. Porodice koje danas pripremaju ašure redovno ga dijele i svojim bližim komšijama. Na kraju, treba imati u vidu i to da suvremeni principi ishrane preporučuju ovakvu vrstu jela. Uz Allahovu pomoć da svaka muslimanska kuća ove godine ima svoju ašuru, svoje prijatelje i svoju rodbinu koja će zajedno da se vrate tradiciji ašureta. Jevmi-ašura je ujedno i prilika da se prisjetimo svih šehida, svih onih koji su se beskompromisno borili protiv zuluma i zulumćara i zločinaca i u toj borbi na Allahovom putu dali svoje živote – neka Uzvišeni Allah neizmjerno nagradi sve njih i njihove najbliže za sve ono što su podnijeli i žrtvovali na Njegovom putu. Završimo sa hadisom Muhammed a.s. u kome stoji: “Najbolji od mog ummeta su oni koji najviše uče Kur’an i koji se Allaha najviše boje”. Prema tome, ovu noć treba provesti u uč
enju Kur’ana i lijepim se sjetiti svojih umrlih.
U danu ašure desili su se mnogi značajni događaji u historiji islama. Neki od njih su:
– Stvaranje meleka i stvaranje Džebraila a.s.
– Stvaranje nebeskog svoda (zvijezda i planeta), stvaranje planina i mora i prvo spuštanje kiše na zemlju.
– Stvaranje Adema a.s., njegov ulazak u džennet, i primanje njegove tobe poslije
– Uzdizanje Idrisa a.s. na nebesa
– Pristajanje Nuhove lađe na obalu
– Rađanje Ibrahima a.s. i njegovo spašavanje od Nemrudove vatre
– Odcijepljenje dijela mora u kojem je bio Musa a.s. i njegov narod, i potapanje Faraona i njegovih vojnika.
– Ozdravljenje Ejuba a.s.
– Izlazak Junusa a.s. iz stomaka ribe
– Primanje hz. Dvudove tobe
– Davanje carstva Sulejmanu a.s.
– Izlazak Jusufa a.s. iz bunara.
– Jakubovo otvaranje očiju i ponovno viđenje
– Uzdizanje hz. Isaa na nebeski svod
– Ubistvo hz. Husejna
– Sudnji dan će se desiti na dan Ašure, u petak (Sahih-i Muslim Šerhi)
Običaj kuhanja jela Ašure
Hz. Nuh a.s. i vjernici koji su se zajedno sa njim ukrcali na lađu, desetog dana mjeseca Muharema su pristali na kopno živi i zdravi.
Hz. Nuh je u znak zahvalnosti Gospodaru svjetova postio taj dan, i vjernicima je naredio da poste. Kad se približilo vrijeme iftara, hz. Nuh je rekao svojim sljedbenicima da svako od njih donese ono šta ima.
Neko je donio šaku pšenice, neko mrkvu, neko malo riže, neko nešto drugo. Skupiše tako sedam različitih namirnica, koje je Hz. Nuh a.s. pomiješao i napravio ukusno jelo. Sa tim jelom se iftariše i svi se od njega zasitiše. I obzirom da je to bilo jelo, koje su jeli na dan kada su spašeni, nazvali su ga ‘selamet jelo’.
To je ujedno bilo i prvo jelo koje je napravljeno nakon potopa, i prema predaji, još od tog vremena nosi naziv Ašura.
Običaj pripreme Ašure u ovom mjesecu, se toliko ukorijenio među muslimanima da su ovaj mjesec još nazvali i ‘mjesec Ašure’..Za trud oko spravljanja ašure i njegovog dijeljenja imat ćemo Allahovu nagradu, posebno u bereketu. Neka vas Allah dž.š., opskrbi iz svojih riznica i neka naše domove i vaše duše ispuni nimetom, a zahmet u sevab upiše! Amin
Dani u mjesecu Muharemu su kao drago kamenje na zemlji. U tim mubarek danima uzvišeni Allah više prima dove i djela svojih robova.
Post na dan ašure
I prije nego što je ramazanski post učinjen farzom, naš voljeni Poslanik s.a.v.s. je postio dan Ašure.
Čak i mušrici su znali za vrijednost ovog posta te su ga i oni provodili u postu.
Kada je Poslanik s.a.v.s. učinio hidžru u Medinu, vidio je da jevreji u Medini poste na dan Ašure. Upitao ih je zbog čega poste, a oni su odgovorili:
“Na današnji dan hz. Musa je spašen od Faraonovog zla, mi zbog toga danas postimo u znak zahvalnosti Gospodar. ”
Tada Poslanik s.a.v.s. reče: “Mi smo preči da slijedimo Musaa, nego vi.”
Te je taj dan naredio svim ashabima da poste. Čak i je onima koji su do tog trenutka već bili nešto pojeli ili popili, naredio da od tog momenta više ne jedu i ne piju do akšama. I toliko je insistirao na tome da je poslao glasnika da to obznani po cijeloj Medini.
U jednoj drugoj predaji prenosi se da je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Poslanici prije mene su postili na dan ašure, pa postite i vi.”
Također pred kraj života je rekao: “Ako bi mi Allah Teala dozvolio da živim i sljedeću godinu, uistinu bi proveo u postu i deveti i deseti dan Muharema.” (Muslim)
Međutim, Poslanik s.a.v.s. je preselio Svome Rabbu prije nego što je došao mjesec Muharem.
Poslanik s.a.v.s. u mjesecu Muharemu nije običavao postiti nijedan dan osim dana Ašure, ali je u hadisima preporučio da se poste i deveti i jedanaesti dan Muharema:
“Postite dan prije dana Ašure (deveti muharem)i dan poslije dana Ašure (jedanaesti muharem), i tako učinite suprotno običaju jevreja.” (Bejhaki)
Iz hadisa se razumije da je lijepo postiti, ili deveti i deseti Muharem, ili deseti i jedanaesti muharem i tako izbjeći sličnost sa Jevrejima.
Poslanik s.a.v.s. je također rekao: “Ko posti na dan Ašure, opraštaju mu se grijesi za jednu godinu” (Muslim)
U drugom hadisu stoji: “Ko posti na dan Ašure, imat će sevape za svaku nafilu post u toj godini koju nije postio.” (Dejlemi)
Jedan od ashaba je rekao: “Mi smo na dan Ašure čak i djecu zaigravali igračkama sve do akšama, samo da bi ispostili taj dan.”
Dan Ašure je u mjesecu Muharemu, mjesecu koji je jedan od četiri sveta mjeseca. A post u svetim mjesecima ima veliku vrijednost.
U jednoj predaji stoji: “Ko bude postio na dan Ašure, imat će nagradu kao da je obavio hiljadu puta hadždž (nafilu). Kao da je obavio hiljadu umri i bit će mu dati sevapi od deset hiljada šehida. Ko na dan Ašure pripremi iftar jednom vjerniku postaču, kao da je cijelom ummetu pripremio iftar.”
Drugo što treba učiniti na dan Ašure jeste obaviti kupovinu i unijeti nešto u kuću. Ko tako uradi, cijela godina bit će mu bereketna.
Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Ko na dan Ašure bude velikodušan prema porodici i obilno ih počasti, Allah će njega u toku godine obilno darivati; povećat će mu opskrbu.” (Bejhaki)
Sufjan Sevri r.ah. je rekao: “Mi smo ovo isprobali, i uvjerili se da je uistinu tako.” Zatim, treba koliko je moguće činiti dobročinstvo i udjeliti sadaku.
Abdullah b. Amr. b. As r.a. je rekao: “Ko posti na dan Ašure, kao da je postio cijelu godinu. Ko na dan Ašure udjeli sadaku, kao da je cijelu godinu sadaku davao.”
Potom, lijepo je klanjati barem dva rekata namaza i doviti za hidajet i selamet ovog ummeta. Ibadet koji se najviše preporučuje na dan Ašure jeste dova. Jer tog dana je uzvišeni Allah mnogim poslanicima primio dovu.
Na dan Ašure, desio se i nemili dođaj Kerbela.
10. Muharema 61. godine po hidžri, hz. Husejn je ubijen u 55. godini života. Ovaj strahoviti događaj, od kojeg se ledi krv u žilama, Poslanik s.a.v.s je najavio još pola stoljeća prije. I to je ujedno ono što je Husejna r.a. podiglo na stepen prvaka džennetskih mladića. Na drugi svijet je otišao kao šehid i postigao najviše mertebe. A Allah će zalimima presuditi onako kako su zaslužili, u to nema nikakve sumnje. Prirodno je i normalno da sjećanje na ovaj događaj rastužuje svakog vjernika. Međutim, nije ispravno izgubiti mjeru i izaći iz ravnoteže. Nijedan vjernik ne smije dozvoliti da ga emocije odvedu u bid’at.
Ovdje je još bitno napomenuti da praksa “držanja žalosti” u ovom periodu, zbog događaja koji se desio na Kerbeli, nije u skladu sa vjerovanjem ehli sunneta.
Molimo Allaha da nas bereketom Sadata učini od onih koji će znati vrijednost dana Ašure i drugih mubarek dana i noći, i molimo Ga da nam omogući da ih oživimo i provedemo onako kako dolikuje, i tako postignemo njegovo zadovoljstvo. Amin!