Stučno-naučni časopis „Glasnik Bihora“ i u drugom broju sakuplja radove na istorijske, geografske i kulturne teme i šalje ih čitaocima, kao što Popča sakuplja Tucanjsku, Vrbičku, Dobrodolsku, rijeku Radmančicu i prosljeđuje ih Limu. Izdavač i drugog broja „Glasnika Bihora“ je JU Centar za kulturu Petnjica (za izdavača Sinan Tiganj), a potpis urednika pripada istoričaru mr Saitu Š. Šabotiću.
Časopis „Glasnik Bihora“ sadrži 9 poglavlja: Autorsko veče, Baština, Istorija, Dokumenti,Toponimija, Književnost, Zapisi o Petnjici, Ekologija i zaštita životne sredine i Prikazi. Drugi broj časopisa donio nam je tri nove rubrike koje nijesu bile zastupljene u prvom broju časopisa, a to su: Baština, Dokumenti i Književnost. Obzirom da je časopis otvoren za sve zainteresovane saradnike koji šalju svoje priloge i time utiču na poboljšanje kvaliteta časopisa, Redakcioni odbor, koji čine 20 članova iz sfera nauke i kulture, se slažu da je svojim malim dijelom drugi broj časopisa nastao i kao rezultat Autorske večeri, posvećene akademiku prof. dr Šerbu Rastoderu.
Prva cjelina, pod nazivom Autorsko veče, posvećena je naučnom stvaralaštvu akademika Šerba Rastodera o kojem pišu autori: Izet Šabotić, Azem Kožar, Esko Muratović i Sait Šabotić. U okviru ove cjeline Azem Kožar zapisuje: „Samo najiskusniji i najhrabriji historičari usuđuju se baviti sa složenim pitanjima historijske metodologije, među kojima su između ostalih na eks jugoslovenskim prostorima: Branislav Đurđev, Mirjana Gross, Andrej Mitrović, Sima Ćirković…“
Sljedeće poglavlje bavi se bogatom kulturnom baštinom – školstvom, nematerijalnim dobrima, Ramovom susretu sa kraljem Nikolom, a o njoj pišu Zumber Muratović, Džeko Adrović, Ismet Latić i Braho Adrović.
Treća cjelina donosi članak beogradske „Politike“ o ubistvu Galjana Kršića koji je priredio Sait Š. Šabotić.
Prof. dr Draško Došljak u svom radu u okviru teme Toponimija daje semantičku i tvorbenu analizu mikrotoponimijskih podataka bihorskog naselja Bor.
Zapisi o Petnjici je cjelina o kojoj pišu autori Faruk Dizdarević i Sead Husić. Faruk Dizdarević predstavlja Zapis o „Bihorskom kulturnom ljetu“: „Blago avgustovsko predvečerje zarilo je varošicu Prtnjicu, administrativno, privredno i kulturno središte najmlađe crnogorske opštine na njenom sjevernom području, koja se baškarila u svojoj skromnosti.“
Isat Skenderović i Ibro Skenderović su kroz poglavlje Ekologija i zaštita životne sredine skrenuli pažnju na uticaj antropogenih faktora kod uzgoja ribljih populacija,
Rubrika Književnost kojom je obogaćen ovaj broj, donosi nam stihove: Faiza Softića, Mirsade Šabotić, Bojane Barjaktarović Nikolić, Radosava Minje Koprivice:
„U Bihor ako pođeš
Ti ljubav ponesi
Pokloni se
Tom drevnom gradu
Iz dubrovačkih arhiva
Koji razoren kao Solin
I Dubrovnik
I danas na Gradini
Svoju zanimljivu
Prošlost čuva“
U posljednjem poglavlju, Prikazi, autori Blaga Žurić, Novak Kilibarda, Sait Šabotić i Esko Muratović dali su kritički osvrt na Bihorske đemije – Mirsada Rastodera, Homerove neprijatnosti u romanima Mirsade Šabotić, Leksikon Bošnjaka/Muslimana Crne Gore i Musine jame – Ćamila Ramdedovića.
Na kraju časopisa date su fotografije (30) sa manifestacija u okviru III Bihorskog kulturnog ljeta.
Ovaj časopis među svojim koricama prikazuje tradiciju i prave vrijednosti Bihorskog područja, te ga i vrijedi imati i pročitati! A na kraju čitanja osjetićemo duh jedne zanimljive kulturne baštine sa kojom se vjekovima upoznajemo. Drugi broj „Glasnika Bihora“ je značajno unaprijeđen u odnosu na prethodni. Kako urednik Sait Š. Šabotić u Uvodniku zapisa: “Cijenimo da će kroz rubrike ovog časopisa naši čitaoci biti u mogućnosti da prošire sopstvene horizonte poznavanja svoga zavičaja i njegovih vrijednosti“. Kvalitet radova im to, svakako, omogućava.