VEČE KNJIŽEVNIKA HADŽEMA HAJDAREVIĆA NA CETINJU
Piše: Božidar Proročić
Cetinje je slobodarski grad, sa dugom tradicijom pisane i štampane riječi. Gradska biblioteka i čitaonica „Njegoš” ove godine je proslavila 4. februara 151 godinu od njenog osnivanja. Jubilej vrijedan pažnje i poštovanja. Univerzalnost knjige i pisane riječi, daje posebnu ljepotu ovom drevnom gradu. U sklopu međunarodne (rezidencijalne) razmjene pisaca Cetinje je bilo domaćim istaknutom kniževniku presjedniku, društva pisaca Bosne i Hercegovine intelektualcu, piscu i pjesniku i saradniku Instituta za jezik u Sarajevu Hadžemu Hajdareviću.
Hadžem Hajdarević pripada onim istaknutim inetelektualcima, koji se čitav svoj život bore, da se njihova vizija multietičnosti i razimijevanja širi svim Ex-Yu prostorima. Svoje impresije i iskustva Hadžem Hajdarević je podijelio sa građanima Cetinja juče 25. februara pod krovom gradske biblioteke i čitaonice „Njegoš” na Cetinju. Veče sa istaknutim piscem Hajdarevićem bilo je sa temom: „Književnost i iskustvo rata.” U prepunoj sali gradske biblioteke i čitaonice Hajdarević je svim prisutnima pričao o svom životu i stvaranju tokom rata o svojim dnevnicima koje je uredno vodio i sve zabilježio. Njegovi dnevnici sadrže više od 1000 strana brojnih svjedočanstava o svemu što se dešavalo u sami osvit ali i tokom ratnih razaranja Sarajeva. On je posebno istakao da je u tim godinama grad Cetinje, bio jedna ako ne možda i jedina svijetla tačka, novije crnogorske istorije, odakle su se vodili antiratni mitinzi protiv pogubne politike razaranja uništenja i bezumnosti. Svoja bolna iskustva rata i opsade Sarajeva Hajdarević je zabilježio u svojim pjesama koje imaju metaforični apekt.
Hajdarević je istakao da je Cetinje svojim izuzetnim intelektualcima književnicima Sretenom Vujovićem, Mladenom Lomparom, Miloradom Popovićem, ima poseban pečat bogastva pisane riječi koja Crnoj Gori daje posebno lijepu dimenziju. Hajdarević je u toku svoga razgovora sa publikom čitao svoju poeziju ali i odgovarao na pitanja publike. Osvrnuo se na mnoge teme, književnosti, kulture, medija. Govorio je o svom iskustvu na Cetinju, za koje je rekao da pored svog Sarajeva, Cetinje ga posebno inspiriše i da je to drugi grad koji doživljava kao svoj. Bogastvo malih gradova jeste u tome, da u sebi nose onu posebnu nit kulture i gostoprimistva. Da bi veče prošlo u izuzetno lijepoj atmosferi posebno se potrudila direktorica biblioteke gospođica Irena Nenadović koja je zajedno sa svojim uposlenima i savjetom biblioteke koji sačinavaju: Olivera-Mace Martinović, Zdravko Pejović, Božidar Proročić i Nataša Pejović. Moderatorka večeri je bila Ana Pavlićević-Roganović koja je dala posebno lijep ton večeri književnika Hajdarevića. Pored brojnih Cetinjana ovoj večeri su prisustvovali i istaknuti književnici i kulturni radnici Milorad Popović dobirnik „Njegoševe nagrade” i poznati kulturni i medijski radnik Mirsad Rastoder, velemajstor Božidar -Bonja Ivanović. Cetinje sa nestrpljenjem očekuje nova djela ovog književnika, njegova zbirka „Kiša rujanska ušiva rasute nerve” i noć provedena na Cetinju ostače još dugo u sjećanjima istinskim ljubiteljima književnosti i poezije Hadžema Hajdarevića. Ponosni na ovog istaknutog intelektualca, koji je sa svima nama podijelio najljepši dio svoga stvaralaštva.
_____________________
Istaknuta slika: slijeva, Olivera Mače Martinović, Božidar Proročić, Šeki Radončić, Mitropolit Crnogorski Mihailo, Hadžem Hajdarević, Irena Nenadović, Milorad Popović, Borislav Cimeša i Sofija Kalezić-Đuričković