Mladi u Rožajama: potrebe, izazovi i mogućnosti

Predmet istraživanja: Problemi, potrebe i stavovi mladih u opštini Rožaje.

Ciljna grupa: Mladi uzrasta od 15 do 30 godina.

Cilj: Ispitati kako mladi vide mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje, slobodno vrijeme, učešće u donošenju odluka, digitalnu bezbjednost i podršku mentalnom i fizičkom zdravlju.

U nastavku je prikazan model istraživanja sa uzorkom od 100 ispitanika.

Koji problem najviše utiče na kvalitet života mladih u Rožajama?

Najviše ispitanika, 32%, izabralo je zapošljavanje i nedostatak prilika za profesionalni razvoj. Slijede nedovoljno sadržaja za kvalitetno provođenje slobodnog vremena (20%) i potreba za boljim obrazovnim i praktičnim mogućnostima (16%).

Da li mladi imaju dovoljno prilika za zapošljavanje, praksu i razvoj profesionalnih vještina?

65% mladih smatra da dostupne prilike nijesu dovoljne, dok 22% ocjenjuje da one postoje, ali nijesu dostupne u dovoljnoj mjeri. Preostalih 13% navodi da ima dovoljno mogućnosti.

Da li mladi učestvuju u donošenju odluka koje se odnose na njihovu lokalnu zajednicu?

58% mladih ne učestvuje u procesima donošenja lokalnih odluka, dok 27% učestvuje povremeno.

Koji su najveći problemi mladih u Rožajama?

Zapošljavanje – 28%;

obrazovanje i obuke – 14%;

slobodno vrijeme – 14%;

mentalno zdravlje – 12%;

nasilje i diskriminacija – 10%;

digitalna bezbjednost – 8%;

učešće u odlučivanju – 8%;

drugo – 6%.

Da li mladi imaju dovoljno mogućnosti za zapošljavanje i sticanje radnog iskustva?

• Veoma nedovoljne – 38%.
• Djelimično dovoljne – 35%.
• Uglavnom dovoljne – 17%.
• Ne mogu da procijenim – 10%.

Koliko su mladi uključeni u donošenje odluka u lokalnoj zajednici?

Nikada – 38%;

rijetko – 27%;

povremeno – 23%;

često – 12%.

Koliko su dostupni kulturni, sportski i edukativni sadržaji?

Uopšte nijesu dovoljni – 34%;

uglavnom nijesu dovoljni – 29%;

djelimično dovoljni – 24%;

dovoljni su – 13%.

Koliko su mladi osposobljeni da prepoznaju dezinformacije i procijene pouzdanost sadržaja na internetu?

Veoma siguran/na – 18%;

uglavnom siguran/na – 32%;

nijesam uvijek siguran/na – 34%;

nijesam siguran/na – 16%.

Da li mladi znaju kako da reaguju na govor mržnje, diskriminaciju i nasilje na internetu?

Da, znam šta da uradim – 29%;

znam djelimično – 46%;

ne znam dovoljno – 25%.

Koliko se mladi osjećaju sigurno u školi, među vršnjacima i na internetu?

Veoma sigurno – 22%;

uglavnom sigurno – 39%;

ponekad nesigurno – 27%;

često nesigurno – 12%.

Koliko su mladi informisani o mentalnom zdravlju i mogućnostima stručne pomoći?

Znam gdje da se obratim – 26%;

imam djelimične informacije – 38%;

ne znam kome da se obratim – 24%;

nijesam siguran/na – 12%.

Koji faktori najviše otežavaju mladima da vode zdrav život?

Nedostatak sportskih sadržaja – 24%;

stres i obaveze – 22%;

previše vremena pred ekranima – 18%;

nedovoljno informacija – 14%;

društveni pritisak – 12%;

drugo – 10%.

Koliko su mladi upoznati sa rizicima povezanim sa alkoholom, duvanom, psihoaktivnim supstancama i kockanjem?

Veoma dobro upoznat/a – 21%;

uglavnom upoznat/a – 41%;

djelimično upoznat/a – 28%;

nedovoljno upoznat/a – 10%.

Da li mladi imaju osjećaj da su svi vršnjaci jednako prihvaćeni i uključeni?

U velikoj mjeri – 16%;

u određenoj mjeri – 31%;

u maloj mjeri – 34%;

uopšte ne – 11%;

ne mogu da procijenim – 8%.

Koliko su mladi spremni da učestvuju u volonterskim aktivnostima i inicijativama?

Da, svakako – 43%;

vjerovatno da – 32%;

nijesam siguran/na – 17%;

ne – 8%.

Koji način informisanja mladi najčešće koriste?

Društvene mreže – 42%;

prijatelji i porodica – 20%;

škola ili fakultet – 14%;

internet portali – 12%;

radio i televizija – 7%;

omladinske organizacije – 5%.

Koje teme mladi žele da čuju u radio-emisijama „Mladi za mlade“?

Mentalno i fizičko zdravlje – 20%;

posao i karijera – 19%;

vršnjačko i onlajn nasilje – 17%;

digitalna i medijska pismenost – 15%;

zavisnosti i prevencija – 12%;

inkluzija i ljudska prava – 10%;

volonterizam i aktivno građanstvo – 7%.

Šta bi mladi prvo promijenili u svojoj opštini?

Više prilika za posao i praksu – 27%;

omladinski centar i aktivnosti – 21%;

sportski i kulturni programi – 18%;

podrška mentalnom zdravlju – 13%;

bezbjednost i prevencija nasilja – 11%;

učešće u odlučivanju – 10%.

Koji sadržaji za mlade najviše nedostaju u lokalnoj zajednici?

Odgovor	Broj ispitanika	Udio
Koncerti, kulturni i kreativni programi	28	28%
Sportske i rekreativne aktivnosti	24	24%
Radionice i obuke za posao	20	20%
Omladinski prostor za druženje i inicijative	18	18%
Volonterske i društvene aktivnosti	10	10%

Koliko su mladi upoznati sa načinima zaštite od vršnjačkog i digitalnog nasilja?

• Dobro sam upoznat/a – 25%
• Djelimično sam upoznat/a – 50%
• Nijesam dovoljno upoznat/a – 25%

Šta bi najviše pomoglo mladima u Rožajama?

Predložena mjera	Udio
Više mogućnosti za praksu i zapošljavanje	30%
Više sportskih i kulturnih sadržaja	22%
Omladinski klub i prostor za inicijative	20%
Besplatne edukacije i savjetodavna podrška	16%
Veće uključivanje mladih u lokalne odluke	12%

Zapošljavanje kao jedan od mogućih prioriteta

U uzorku od 100 mladih, 32% ispitanika označilo je zapošljavanje kao najveći izazov. Nedostatak sadržaja za slobodno vrijeme izabralo je 20%, dok je 16% navelo obrazovanje i sticanje praktičnih vještina.

Vrijeme sprovođenja ankete: oktobar 2025. godine.

Broj učesnika: 100.

Metodologija: anonimna anketa sa pitanjima zatvorenog tipa, uz kvantitativnu obradu odgovora i prikaz rezultata kroz tabele i grafikone.

Donator: Opština Rožaje.

Napomena o odgovornosti: Stavovi izneseni u istraživanju odgovornost su NVO Avlija i nužno ne predstavljaju stavove donatora, Opštine Rožaje.