Redakcija U organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić” Pljevlja, predstavljen je književni portret Nataše Žurić, 5. jula 2022. godine.
NATAŠA ŽURIĆ je član je književnog kluba Grlica i književnog kluba Stihom govorim, Udruženja crnogorski knjizevnika i prevodilaca, spoljni je saradnik Lider mont media, član redakcije književnog časopisa Trag. Piše poeziju i prozu. Njena poezija, priče i eseji našli su mjesto u zbornicima, časopisima i na portalima: Grlica, Odzivi, Novine sjevera, Montenegrina, Avlija, Ženski glas, Mojkovačke novine, Danas, Espona, Komuna, Identitet, Akademija art iz Hrvatske, kao i u mnogim međunarodnim zbirkama poezije.
Jedna je od autora Poetika u djelu Blaža Šćepanovića, kao i učesnik okruglog stola o životu i djelu Blaža Šćepanovića.
Zastupljena je kao romanopisac, u Monografiji Minervinim tragom, autorke prof. Sofije Kalezić, Antoligiji Crnogorske poetese, koju je sabrao Bogić Rakočević, književnik i publicista.
Učesnica je mnogih književnih skupova, kako u zemlji tako i u regionu. Između ostalih, gost pisac u Rijeci povodom dana nezavisnosti Crne Gore, zatim, Vidakovićevi dani kulture Rudo, veče posvećeno djelu Vita Nikolića, Radovana Zogovića, Književni susreti ,,Muharem Abdagić“ u Sjenici, autorsko književno veče Staklenac i Banski dvori u Banja Luci.
Njena poezija je prevođena na sedam jezika. Autorka je zbirki poezije: Haljina od leda, Led i oganj, Ognjena zamka i Koštac pod sidrom, romana: Vječnost u plamenu sna i Isječak kruga; zbirke kratke priče Pupčanik i zbirke poezije za djecu Kornjačina slava.
O romanu Isječak kruga, Nataše Žurić govorila je mr. Dijana Tiganj, koja je između ostalog istakla: Kroz opažajno-doživljajni mehanizam glavnog junaka autorka govori o mnogim temama: filozofskim, ideološkim, porodičnim i političkim. Opisala je raspad nekadašnje Jugoslavije, sa svim ideološkim posrnućima onih koji su vjerovali u utopiju zvanu komunizam, o nemogućnostima da se snađu u kapitalizmu i onima koji su se snašli i uzdigli se brzo do visokig društvenih slojeva, govori o religioznosti, javnoj i tajnoj, unutrašnjoj i onoj koja je dio pomodarstva, dovešće u opozitnu ravan selo i gradove, prikazaće posrnuće društva i oštre podjele u onim ludim vremenima kada smo se razvrstavali na ,,njihove“ i ,,naše“, prikazala je učmalu palanku zatvorenu i negativno nastrojenu prema svemu drugačijem, prikazala je posesivnu ljubav majke prema sinu, mržnju, ljubav, erotsku i platonsku, sudariće smisao i besmisao, filozofiraće o smrti, usamljenosti, životu i sve to zasnovaće na principu groteske i izokrenute stvarnosti. Ovako isprepletana i složena pripovjedačka situacija približava ovaj roman modernističkom tipu romana. To znači da je Nataša odustala od tradicionalnog tipa romana i poput Čeda Vukovića u romanu ,,Mrtvo duboko“ pružila nam svijest junaka na tacni. Pratiti radnju romana oblikovanu na ovaj način nije nimalo lako jer je potrebna koncentracija budući da je fabula zasnovana na asocijativnom pripovijedanju i u svijesti junaka stalno se prepliću sadašnjost i budućnost, ponekad ne znate da li je određeni pasus dio prošlosti ili sadašnjeg trenutka.
O književnom stvaralaštvu Nataše Žurić je govorila direktorica Biblioteke ,,Stevan Samardžić” Pljevlja, Đina Bajčeta.
______________________
tekst priredila Đina Bajčeta
