Skip to content
July 19, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Portreti
  • Nikos Kavvadias
  • Portreti

Nikos Kavvadias

Redakcija August 20, 2019

NIKOS  KAVVADIAS, VJEČITI MORNAR GRČKE POEZIJE

Piše: Božidar Proročić

Nikos Kavvadias (grčki: Νικος Καββαδιας ) rođen  je 11. januara 1910. godine u gradiću Nikolski Ousouriski, u blizini Harbina, u Mandžuriji, sjevernom dijelu onoga što danas nazivamo Narodna Republika Kina, od oca i majke Grka, porijeklom sa ostrva Kefalonija u Jonskom moru. Kako je i sam naglašavao, ova činjenica će ga jako emotivno vezati za Daleki istok, što se najbolje može vidjeti u njegovoj kratkoj priči „Li“ koja je objavljena 1987. godine. Zbog prirode očevog posla (na moru trgovac) još od malih nogu ima prilike putovati, a prve pjesme napisao je još u osnovnoj školi. Njegova porodica konačno baca sidro u atensku luku Pirej 1921. godine. Nakon završetka mature u Pireju, pokušava položiti prijemni za Medicinski fakultet 1928.  godine, no njegov otac se razbolijeva, što mladog Kavvadiasa primorava da nađe posao u pirejskoj luci kako bi izdržavao porodicu. Nakon očeve smrti, ukrcava se na teretnjak Agios Nikolaos („Sveti Nikola“) gdje otpočinje život kao mornar.

Radeći nekoliko godina na različitim teretnim brodovima kući se obično vraćao slomljen i praznih džepova. Tokom njemačke okupacije Grčke, pridružio se Nacionalnom oslobodilačkom frontu (EAM) i postao član Komunističke partije. Kada se rat završio 1944. godine, ponovo se uputio na brod i stalno putovao, ovaj put kao radio-oficir, sve do novembra 1974. godine. Ova iskustva na moru, i egzotične luke koje je posjećivao, postala su materijal za njegovu poeziju. U osvit Drugog svjetskog rata uspijeva dobiti diplomu radio-operatera, 1939. godine i odmah biva raspoređen na albanski front. Nakon rata vraća se na brod i putuje radeći kao radio-operater sve do novembra 1974. godine. Pripremajući treću zbirku pjesama iznenada umire od moždanog udara 10. februara 1975. godine nakon samo tri mjeseca provedena na kopnu. Prvu zbirku pjesama, Marabou, objavljuje kao dvadesetogodišnjak 1933. godine. Njegove druge dvije zbirke su Pousi  („Magla“) objavljena 1947.  i Traverso posthumno, 1975, baš kao i još jedna kratka priča, „O ratu“ 1987. godine. Njegov jedini roman „Noćna smjena“ objavljen je 1954. godine.

Njegova prva zbirka pjesama, Marabu , objavljena je 1933. godine kada je Kavvadias bio u svojim ranim dvadesetim godinama i nosi duh romantičnog mladića, impresioniran čudesima svijeta. Većina pjesama govori o polu-fiktivnim pričama koje se odvijaju na moru i u različitim lukama koje je Kavvadias posjetio tokom svojih putovanja. Zbirka počinje pjesmom u prvom licu o tragičnoj ljubavi pisca prema mladoj bogatoj djevojci koju je upoznao na brodu i koja je kasnije završila kao siromašna prostitutka koju je jedva prepoznao. Druge pjesme opisuju priče o  norveškom kapetanu koji je umro nostalgičan gledajući brod koji plovi do Lofote i začarani bodež koji nosi prokletstvo da će njegov vlasnik ubiti nekoga koga voli. Umjetnički je bio pod uticajem francuske književnosti i pjesnika Šarla Bodlera kojeg navodi u mnogim svojim djelima. Kao i mnoge grčke pjesnike Kavvadiasov rad karakteriše dubok osjećaj nostalgije.

Druge njegove zbirke su naslovljene ,,Magla“ , objavljene 1947. i Traverso objavljene nakon njegove smrti 1975. godine. Njegova druga kratka priča pod nazivom ,,O ratu “ koja je trebala biti njegova posljednja i koja je takođe objavljena nakon njegove smrti 1987. godine, pripovijeda  o njegovom spasavanju od strane lokalnog stanovništva za vrijeme oluje. Njegova iskustva tokom Drugog svjetskog rata duboko su ga pogodila i kao rezultat toga, njegova kasnija djela postala su sve više politička i podržavala su i komuniste u Grčkoj i generalne ljevičarske pokrete širom svijeta. Jedna od tih pjesama je o smrti argentinskog revolucionara, Ernesto (Če) Gevara napisanog kao odgovor na kritike koje su primili neki od njegovih više polemičkih drugova koji su smatrali da njegove pjesme prije romantizuju oštar i opasan život mornara koji su bili potencijalni simboli klasne borbe. Drugi se odnosi na pogubljenje andaluzijskog pjesnika i dramatičara Federika Garsija Lorke od strane Frankista koji se, u pjesmi, upoređuje sa uništenjem grčkog sela Distomo i pogubljenjima u Kaisarianiju koje su izvele nacističke snage koje su okupirale Grčku. Njegov jedini roman ,,Smjena“ objavljen je 1954. godine i opisuje priče koje su mornari ispričali o  njihovoj noćnoj smjeni na brodskom mostu. Slike iz egzotičnih mjesta, prostitutke, poludjeli kapetani i sjećanja na rat, stapaju se zajedno, stvarajući sanjivi svijet lucidnih formi, dijelom izmišljenih, dijelom istinitih. Nikos Kavvadias je popularan među Grcima i svojim najboljim pjesmama koje se uče u školama širom zemlje. Mnogi ga smatraju ,,lutajućom“ grčkom ,,dušom“ zbog svoje romantične pripadnosti moru i njegovim putovanjima i zbog njegovog istinski humanog pogleda. Nikos Kavvadias je jedan od najpopularnijih pjesnika u Grčkoj, koji je svoja putovanja širom svijeta koristio kao mornar, a život na moru i njegove avanture, kao moćne metafore za bijeg običnih ljudi izvan granica stvarnosti. Za razliku od mnogih savremenih grčkih pjesnika koji su se fokusirali na folklorno pisanje nacionalističkih (nacionalnih) osejćanja, Kavvadias je pisao i o savremenoj Grčkoj u svijetu. Izgleda da nije razlikovao ovo dvoje. Za njega, Grčka nikada nije bila kod kuće, jer iako je bio Grk, on se tamo nije rodio. Nlegovo pisanje karakteriše snažan osjećaj univerzalnog humanizma, osjećaj svijeta ujedinjenog u kosmopolitskim mjestima, kao što su neobične luke multinacionalnih gradova, koji su postali njegov pravi dom. Putnik- pjesnik je imao ogromnu inspiraciju na svojim putovanjima što se poetski snažno pokazalo u njegovim djelima.

Težak život mornara na brodu, ali i sloboda oka da putuje kroz nove horizonte koje su otvorili sve duži i hrabriji putevi  je označio Kavvadiasov cijeli poetski izlaz i izraz. Pjesnik neprestano transformiše spoljašnja posmatranja okoline u prigušenu, unutrašnju dramu, često duboko egzistencijalnu prirodu. Zaista, kritičari su ga opisali kao ,,pjesnika unutrašnjeg egzila “ i  duboko svjesni da on u svojim stihovima i u svojim slikama identifikuje tendenciju da se istinski realistički opis pomijera sa scenama obrnutih slika koje predstavljaju, na veoma rječit način, pjesnikovo putovanje iz otvorenog morskog pejzaža u zatvoreno i slabo osvijetljeno carstvo savjesti. Kavvadisovi likovi su često apatični, propadanje, dekadencija i samouništenje, a prostor koji nastanjuju ima zagušljivi efekat na njih. Kavvadias je takođe uživao u kosmopolitskom životu (konstantno putovanje od luke do luke, iz zemlje u zemlju, okean do okeana) koje je bilo izjednačeno sa zadovoljstvima oportunističke ljubavi. Iz ovih vrsta motiva pojavila se njegova ogromna strast prema putovanju, koju je identifikovao kao sudbinu apsolutno slobodnog, ali potpuno bespomoćnog umjetnika.

 

 

FATAMORGANA

 

Uzet ću pričest morskom vodom

sakupljenom s tvoga tijela, kap po kap,

u staru alžirsku bakrenu posudu

iz koje su pirati primali posljednju pričest prije odlaska u boj.

 

Kožna jedra, dobro navoštena,

miris kedrovog drveta, tamjana, lanenog ulja,

poput mirisa starog brodskog skladišta

građenog davno na obalama Eufrata, u Feniciji.

 

Rđa boje požara u sinajskim rudnicima,

vinski podrumi u Gerakiniju i Stratoniju

peru svijetu hrđu koja nas rađa,

hrani nas i ubija.

 

Odakle dolazite? Iz Babilona.

Kuda idete? U oko ciklona.

Koga volite? Jednu ciganku.

Kako joj je ime? Fata Morgana

 

Preveo sa Grčkog: Božidar Proročić

 

(1977.)

 

NOŽ

 

Sjećam se, kako da je bilo danas, matori staretinar,

kao sa Gojinih zlaćanih ulja na platnu,

stajaše pored dugih mačeva i poderanih mundira,

govoreći promuklim glasom sljedeće riječi:

 

“Ovaj nož koji hoćeš da kupiš

nosi čudnovate priče,

i poznato je da su svi koji su ga nosili

ubili nekoga njima dobro znanog.

 

Don Basilio je njime ubio Donna Juliju

svoju prelijepu ženu jer ga je varala;

Conte Antonio jedne noći potajno

ubi svog sirotog brata.

 

Arapin ubi svoju ljubavnicu, sve zbog ljubomore

i neki talijanski mornar grčkog bocmana.

Iz ruke u ruku, konačno dođe do mene;

Vidio sam svašta, ali ovo me plaši.

 

Nagni se i pogledaj, ima ugravirano sidro i grb.

Lagan je, probaj – ni kvarat,

ali savjetovao bih ti da kupiš nešto drugo.”

– Koliko košta? – Tričavih sedam franaka, ako ga već želiš, uzmi!

 

Mali bodež sada nosim za pojasom,

kupljen iz hira,

a kako nikoga na svijetu ne mrzim toliko da bih ga ubio,

bojim se da ne dignem ruku na sebe.

 

(1933.)

 

Preveo sa grčkog: Božidar Proročić

Tags: istaknuto portreti

Continue Reading

Previous: Ali-aga Šihlinski
Next: Uglješa Kesić: Vilenjak Jan

Related Stories

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara
  • Portreti

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

January 26, 2023
40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara
  • Portreti

40 godina od smrti Avde Hume – ENCIKLOPEDIJA BOŠNJAKA dr. Nazifa Veledara

January 24, 2023
Gordan K. Čampar: Zuvdija Hodžić, rizničar prokletijskog vilajeta
  • Portreti

Gordan K. Čampar: Zuvdija Hodžić, rizničar prokletijskog vilajeta

May 4, 2021

Recent Posts

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Promocije

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković

July 11, 2025
Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • Kolumne

Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE

July 11, 2025
POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • Nekategorisano
  • Vijesti

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.

July 6, 2025
PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • Vijesti

PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR

July 6, 2025

Nedavne objave

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3
  • Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Božidar Proročić: Sjećanje na Rasima Ćelahmetovića (1945-2025)

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.