Redakcija 
Za muslimane širom svijeta, nova hidžretska godina ima poseban značaj, a u Crnoj Gori običaji vezani za ovaj događaj čine dio bogate kulturne i vjerske tradicije. Hidžretska godina, koja počinje 1. muharrema, simbolizuje početak muslimanskog kalendara, računajući od 622. godine kada je Poslanik Muhammed, mir s njim, migrirao iz Meke u Medinu, što je poznato kao Hidžra. Ovaj događaj označava ne samo politički, već i duhovni prelom u životu muslimanske zajednice, te je obilježavanje nove godine u Crnoj Gori prožeto specifičnim običajima, koji se temelje na islamskom učenju, ali su često obogaćeni lokalnim elementima i tradicijama.
Hidžretska godina i njen vjerski značaj
Hidžretska godina ima ključnu ulogu u životima muslimana, jer ona označava ne samo početak nove kalendarske godine, već i podsjećanje na važnost islama, vjerskih dužnosti i moralnih vrijednosti. Sama migracija Poslanika Muhammeda iz Meke u Medinu bila je trenutak koji je definisao islamsku zajednicu, njene vrijednosti, kao i prepoznatljivost i jedinstvo svih muslimana. U tom kontekstu, nova hidžretska godina nije samo administrativni događaj, već je duboko ukorijenjena u vjerskom životu.
U Crnoj Gori, kao i u drugim djelovima Balkana, muslimani doživljavaju hidžretsku godinu kao vrijeme refleksije, obnavljanja vjere i posvećenosti vjerskim načelima. Iako hidžretska nova godina nije praznik u zvaničnom smislu, ona je prilika da se okupe porodice, da se razmijene čestitke i poruke mira, ljubavi i duhovne snage.
Običaji i tradicija u Crnoj Gori
U Crnoj Gori, proslava nove hidžretske godine nije obilježena velikim svečanostima ili javnim manifestacijama, ali muslimanska zajednica se okuplja na skromnijim, ali duboko pobožnim događanjima. U mjesnim zajednicama i džamijama, često se organizuju posebne molitve (džume), gdje vjernici zajednički izgovaraju molitve za blagoslovljenu godinu, duhovni mir i napredak zajednice.
Jedan od važnih običaja jeste organizovanje vjerskih predavanja i prigodnih govora, u kojima imami i vjerski lideri podsjećaju zajednicu na važnost Hidžre i njenih lekcija – strpljenja, požrtvovanja, vjere u Allahovu volju, ali i na potrebu za zajedništvom i solidarnostima u teškim vremenima. Ova predavanja obično obuhvataju i vjerske teme koje podstiču na introspekciju, duhovnu obnovu i nastavak pravog puta prema Allahu.
Porodična okupljanja i obnavljanje vjerske posvećenosti
Iako proslava nije obavezna, mnoge porodice u Crnoj Gori oblježavaju hidžretsku godinu organizovanjem manjih okupljanja, gdje vjernici međusobno razmjenjuju čestitke. Ovo okupljanje često ima i elemente duhovne obnove, kada se vjernici podsjećaju na temeljne islamske vrijednosti, kao što su ljubav prema Allahu, poštovanje porodice, i međusobno pomaganje u zajednici.
Takođe, hidžretska nova godina se doživljava kao idealna prilika za osobnu refleksiju, kada muslimani razmišljaju o svojim postupcima i nastoje da poboljšaju svoj moralni život, duhovnu praksu i odnos prema drugima. U nekim porodicama, ovo vrijeme je prilika za obnovu obaveza i obećanja, kako bi naredna godina bila ispunjena pobožnošću i napretkom.
Običaji i tradicija muslimana Crne Gore u vezi sa novom hidžretskom godinom pružaju snažnu povezanost sa dubokim vjerskim i duhovnim vrijednostima. Iako se ovaj događaj ne oblježava s velikim manifestacijama, za muslimansku zajednicu u Crnoj Gori to je vrijeme za molitve, razmišljanje o protekloj godini, i obnovu vjerske posvećenosti. I pored modernizacije i svakodnevnog života, ovi običaji ostaju snažan temelj vjere i duhovnog života, podsjećajući vjernike na važnost vjerovanja, zajedništva, i duhovnog uzdizanja.
