Redakcija ''Džamija sultana Murata II'' u Rožajama. Fotografija objavljena u fotomonografiji Staro Rožaje autora F. Hadžića i H. Lubodera, AVLIJA, 2013.
Orijentalno-osmansko nasljeđe u nestajanju
U multimedijalnoj sali NVO ‘’Avlija’’ 17. januara 2019. godine održana je radionica na temu ‘’Orijentalno-osmansko nasljeđe u Rožajama’’ na kojoj su mladi učesnici projekta upoznati sa uništenim kulturno-istorijskim nasljeđem u opštini Rožaje, kao i ostacima koji su pred uništenjem. Materijal sa radionice će mladi iskoristiti narednih dana za produkciju kratkog filma o Kučanskoj džamiji koji će biti prikazan u februaru 2019. godine.
Na radionici je ukazano na nedovoljnu brigu lokalnih i državnih vlasti na očuvanju kulturno-istorijske baštine, kao i na nizak nivo svijesti mladih o odgovornosti za očuvanje kulturnog nasljeđa Rožaja, odnosno Crne Gore. Nišani (nadgrobni spomenici) iz osmanskog perioda na širem području rožajske opštine nijesu mapirani, niti zaštićeni.
Gornja džamija, turbe šejh Mehmeda Užičanina i Biševska džamija su novogradnjom izgubili potencijalni status zaštićenog kulturnog dobra.
Ganića kula u Rožajama je pod zaštitom nekadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture pretvorena u ruševinu.
Na inicijativu tadašnjeg SIZ–a kulture iz Rožaja preduzeta je akcija na zaštiti spomeničkog blaga Rožaja i urađen je predlog za zaštitu Ganića kule. Tako je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture 20. februara 1987. godine donio Rješenje o uvođenju spomenika kulture Ganića kule u registar spomenika kulture Socijalističke Republike Crne Gore. U Obrazloženju koje potpisuje tadašnji direktor Čedomir Marković piše:
‘‘Ganića kula je tipičan spomenik tradicionalnog graditeljstva, koji je zadržao osnovni oblik od doba postanka. Kula je locirana na strategijski povoljnom položaju i imala je namjenu stanovanja a i odbrane. Sastoji se od podruma, prizemlja i sprata koji su ozidani od lomljenog kamena, dok je drugi sprat tzv. ‘‘čardak’’ napravljen od drveta. Kula je četvrtaste osnove sa krovom na četiri vode. Zbog svojih pomenutih kvaliteta objekat se uvodi u registar zaštićenih nepokretnih spomenika kulture, a biće revitalizovana u Zavičajni muzej i Arhiv.’’
Mogućnost da se kula Ćerimage Zejnelagića kod Gimnazije adaptira za muzej je uništena krčmljenjem placeva oko nje, što je trajno devastiralo ambijent jedne od najljepših kula.
Stare kuće su skoro sve uništene, bez ikakve podrške lokalnih vlasti, a posebno Ministarstva kulture i Ministarstva održivog razvoja i turizma. Propadaju i preostale kuće orijentalno-osmanske arhitekture: Mujage Sutovića, Hasanage Bećiragića, Ahmeta Kurtagića, Avda Fetahovića, Bedra Sutovića, Besima Agića, Ćamila Topalovića, Džiba Hadžića, Hajrana Redžepovića, Hike Kurtagića, Iza Kurtagića, Jusa Bećiragića, Munira Kardovića, Redžepa Kardovića, Sabahudina Fetahovića, Safeta Feleća, Smaja Agića, Sulja Bećiragića i druge.
Nekoliko gradskih kula kao i Hadžića kula u Balotićima i Čolovića kula u Biševu su takođe prepuštene propadanju, bez postojanja lokalnog i državnog plana da se zaštite i obnove, te će i one u dogledno vrijeme doživjeti sudbinu Kurtagića kule.
Jedini privatni muzej u Rožajama ‘’Kuća Hilma Pepića’’ nikada nije imao nikakvu podršku Opštine i Ministarstva kulture, a trebalo je jer svaka kuća, a posebno stare kuće trebaju da se održavaju, popravljaju i obnavljaju. Posebno Vlada, odnosno Ministarstvo kulture treba da finansijski pomažu sve vlasnike i držaoce kulturnih dobara u cilju njihovog očuvanja.
Posebno u lošem stanju je Kučanska džamija sa drvenom munarom, koja predstavlja značajno arhitektonsko nasljeđe koju je posjetio i prof. dr Andrej Andrejević za potrebe svoje doktorske disertacije. Kučanska džamija je izgrađena od drvenog materijala kao i druge džamije u šumovitim djelovima centralne i sjeverne Bosne i Sandžaku. Neophodna je njena rekonstrukcija u izvornom izgledu koji je znatno narušen poslije 1982. godine. Prizemlje džamije je ukopano u zemlju što uz podzemne vode i vibracije koje izazivaju automobili koji prolaze neposredno do nje doprinosi ubrzanom oštećenju i propadanju. Dodatnu vlagu temeljima stvara abdesthana, mokri čvor i gasulhana, tako da je južni ćošak prizemlja pojačan potpornim zidom kao privremeno rješenje za sprečavanje daljeg urušavanja konstrukcije džamije. Jugo-istočnu stranu džamije ne vide građani te pogrešno smatraju da je džamija u solidnom stanju. Potencijalna opasnost je i dotrajala elektro-instalacija. Zato su mladi na radionici definisali šta konkretno treba uraditi, te su poručili da Ministarstvo kulture treba da bude finansijer izrade projekta i cjelokupne obnove Kučanske džamije, uostalom kao i svih spomenika kulture u državi, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Centar za konzervaciju i arheologiju treba da obezbijede na osnovu konzervatorskih uslova, nadzor tokom izvođenja radova kako bi se Kučanska džamija sačuvala od daljeg urušavanja, uklanili svi dograđeni elementi poslije 1982. godine i tako vratio njen autentični izgled.
Suprotno dobroj namjeri, samo formalna (na papiru) zaštita Kučanske džamije će biti ključni razlog za njeno dalje urušavanje, jer bez plana i namjere da se izvrše konzervatorsko-restauracijske mjere je samo zamajavanje javnosti.
Odgovornost za zaštitu i obnovu sakralne i druge kulturne baštine u Crnoj Gori je na Vladi, a ne na vjerskim zajednicama kojima nije ni poslije 30 godina od pada komunizma vraćena oteta vakufska, odnosno crkvena imovina niti imaju stabilne izvore finansiranja iz državnog budžeta.
Danas, kada je nepovratno nestalo staro Rožaje, muzej raskošnih brvnara pod vedrim nebom, arhitektonski ansambal, znamenitost svoje vrste, koje je po značaju daleko prevazilazilo, regionalni i državni okvir, neponovljivu evropsku vrijednost, ostala je Kučanska džamija da tiho propada uslijed zaštite na papiru od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, umjesto da Ministarstvo kulture u saradnji sa Opštinom Rožaje i dijasporom obezbijedi sredstva za restauraciju. I da se to uradi u ovoj godini, problemi neće biti riješeni, jer je slična situacija sa nebrigom oko kultunog nasljeđa u Plavu, Gusinju i cijeloj Crnoj Gori.
Dokumentarni film o stanju kulturno-istorijskog nasljeđa u opštini Rožaje po scenariju mr Halila Markišića će biti produciran i premijerno prikazan u martu 2019. godine kada će biti organizovana i izložba fotografija.
Cilj projekta je promovisanje razumijevanja koncepta interkulturalnog društva kroz uvođenje, promociju i podsticanje tolerancije, razumijevanja i poštovanja među mladima različitih identiteta, kao i očuvanju zajedničkog kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u lokalnim zajednicama i državi.
Projekat promocije kulturnog i istorijskog nasljeđa sa fokusom na antifašizam i multikulturalizam NVO „Avlija“ sprovodi uz podršku Američke ambasade u Podgorici.
