PRAVO NA ZDRAVO: ZA PARK PRIRODE

Rožaje bez zaštićenih područja: Priroda prepuštena nemaru i rizicima

Piše: M. P.

Opština Rožaje, koja je bogata prirodnim ljepotama, šumama, rijekama i raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom, suočava se s ozbiljnim problemom – nedostatkom zaštićenih prirodnih područja. Uprkos ekološkom bogatstvu koje bi moglo biti nacionalni ponos, ova opština još uvijek nema zvanično proglašene zone koje bi bile pod stalnim nadzorom i zaštitom države. Projekat “Pravo na zdravo” pokreće pitanje: kako osigurati da priroda Rožaja bude očuvana za buduće generacije?

Šta su zaštićena područja i zašto su važna?

Zaštićena područja predstavljaju dijelove prirode koji su zbog svoje ekološke, naučne, kulturne ili rekreativne vrijednosti stavljeni pod posebnu zaštitu države i zakona. Ovakva područja mogu uključivati:

• Nacionalne parkove,
• Rezervate prirode,
• Parkove prirode,
• Zaštićena staništa,
• Spomenike prirode.

Njihova funkcija je višestruka – očuvanje biodiverziteta, sprečavanje devastacije prostora, razvoj održivog turizma i edukacija građana o važnosti prirode.

Prirodna bogatstva Rožaja koja nisu zaštićena

Rožaje je jedno od rijetkih mjesta u Crnoj Gori koje obiluje prirodnim ljepotama:

1. Šumski kompleksi: Velike površine pod šumom čine Rožaje ekološkim blagom. Ovi predjeli su dom mnogim životinjskim vrstama, uključujući srne, lisice, vukove i rijetke ptice.
2. Planine i rijeke: Rijeka Ibar i njene pritoke, kao i planinski vrhovi poput Hajle i Turjaka, privlače ljubitelje prirode, planinarenja i ekologije.
3. Izvori i vodopadi: Mnoga izvorišta i vodopadi na teritoriji opštine predstavljaju neistraženo prirodno bogatstvo koje je u opasnosti zbog nemara i zagađenja.

Ipak, zbog nepostojanja zvaničnih zaštićenih područja, ove prirodne lokacije nisu pod adekvatnim nadzorom i izložene su degradaciji, zagađenju i neplanskom iskorišćavanju resursa.

Posljedice nepostojanja zaštićenih područja

1. Nekontrolisana sječa šuma:
   Bez jasne zaštite i nadzora, šume Rožaja su izložene nelegalnoj i prekomjernoj sječi. Ovo ne samo da uništava ekosistem, već povećava rizik od erozije i poplava.
2. Zagađenje voda:
   Rijeke i izvori često su meta nesavjesnog odlaganja otpada i industrijskog zagađenja. Bez zvanične zaštite, teško je kontrolisati zagađivače.
3. Gubitak staništa za životinje i biljke:
   Nestanak šuma, zagađenje rijeka i nelegalna gradnja ugrožavaju biodiverzitet, dovodeći mnoge vrste biljaka i životinja na rub opstanka.
4. Neplansko korišćenje prostora:
   Lokalne prirodne ljepote nerijetko su izložene nekontrolisanoj izgradnji, što ih trajno narušava i smanjuje njihov potencijal za turizam i rekreaciju.
5. Gubitak turističkog potencijala:
   Bez zakonske zaštite i ulaganja, prirodna bogatstva Rožaja ostaju neiskorišćena, čime se propušta prilika za razvoj održivog turizma koji bi donio ekonomski napredak opštini.

Šta kažu građani i stručnjaci?

Mnogi građani Rožaja izražavaju nezadovoljstvo zbog toga što priroda njihove opštine nije adekvatno zaštićena. Jedan lokalni stanovnik kaže:
„Imamo predivne planine i šume, ali niko ih ne štiti. Svako može doći i sjeći drva ili zagađivati rijeke bez ikakvih posljedica. To se mora promijeniti.“

Ekolozi i stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju da je hitno proglašavanje zaštićenih zona jedini način da se očuva ekosistem Rožaja. Stručnjak za održivi razvoj objašnjava:
„Zaštićena područja nisu samo simbol ekološke svijesti, već i prilika za razvoj turizma, obrazovanja i naučnih istraživanja. Rožaje ima ogroman potencijal, ali taj potencijal trenutno propada.“

Kako se može riješiti ovaj problem?

1. Proglašavanje zaštićenih područja:
   Lokalna samouprava, u saradnji sa državnim institucijama i stručnjacima, treba da identifikuje ključna prirodna područja i zvanično ih proglasi zaštićenim zonama.
2. Uvođenje sistema nadzora:
   Zaštićena područja moraju imati jasna pravila korišćenja i sistem nadzora kako bi se spriječila devastacija i nelegalne aktivnosti.
3. Razvoj održivog turizma:
   Zaštićene zone mogu postati turističke atrakcije koje privlače posjetioce, čime se otvaraju nova radna mjesta i unapređuje lokalna ekonomija.
4. Edukacija građana:
   Potrebno je podizati svijest građana o važnosti očuvanja prirode i koristi koje zaštićena područja donose zajednici.
5. Uključivanje lokalne zajednice:
   Građani, škole, nevladine organizacije i lokalne firme treba da se uključe u inicijative za zaštitu prirodnih resursa.

Zaključak: Vrijeme je za akciju

Rožaje je bogato prirodnim ljepotama koje zaslužuju da budu očuvane. Proglašavanje zaštićenih područja nije samo zakonska obaveza, već i nužnost za očuvanje zdravlja prirode, zajednice i budućih generacija.

Projekat “Pravo na zdravo” poziva lokalne vlasti i građane Rožaja da zajednički rade na zaštiti prirode. Samo odgovornim i hitnim djelovanjem možemo sačuvati ono što nas čini ponosnim – naše rijeke, šume i planine.

Zaštićena područja su naš zalog za budućnost. Čuvajmo ih dok nije prekasno!

Pratite aktivnosti projekta “Pravo na zdravo” i uključite se u inicijative za zaštitu prirodnih resursa u opštini Rožaje.

Poziv na zajednički rad i inicijativu

Projekat „Pravo na zdravo“ naglašava da odgovornost za očuvanje prirode leži u zajedničkom djelovanju svih – od lokalne uprave, preko ekoloških organizacija, pa do samih građana. Proglašavanje zaštićenih područja nije samo administrativni proces, već vitalni korak ka očuvanju ekosistema i unapređenju kvaliteta života.

Ključne aktivnosti koje bi dovele do rješavanja problema uključuju:

1. Identifikacija prioritetnih prirodnih područja za zaštitu
   Prvi korak je utvrđivanje područja sa najvećom ekološkom i društvenom vrijednošću. Stručnjaci iz oblasti ekologije, šumarstva i hidrogeologije mogu analizirati koje lokacije u Rožajama zaslužuju hitnu zaštitu, poput planinskih predjela Hajle, šumskih kompleksa ili riječnih tokova Ibra.
2. Formiranje radnih grupa i partnerstava
   Lokalne vlasti, ekološke organizacije i građani treba da formiraju radne grupe koje će pratiti i implementirati proces zaštite. Saradnja sa državnim institucijama, nevladinim sektorom i međunarodnim organizacijama može značajno ubrzati realizaciju ovakvih inicijativa.
3. Edukacija i podizanje svijesti
   Kroz javne kampanje, radionice i predavanja, građani moraju biti upoznati sa značajem zaštićenih područja. Škole i omladinske organizacije mogu igrati ključnu ulogu u podizanju ekološke svijesti kod mlađih generacija.
4. Akcije pošumljavanja i čišćenja prirode
   Organizovane akcije čišćenja rijeka, šuma i planinskih staza doprinijele bi vraćanju prirodnih lokaliteta u njihovo prvobitno stanje. Takođe, sadnja drveća kao dio pošumljavanja može biti konkretan korak ka sanaciji degradiranih površina.
5. Razvoj ekološkog turizma
   Uređenje i zaštita prirodnih lokacija otvara mogućnost za razvoj ekološkog i planinskog turizma. Ulaganjem u šetališta, biciklističke staze i edukativne centre, Rožaje bi moglo postati destinacija za ljubitelje prirode, što bi doprinijelo i ekonomskom razvoju opštine.

Poruka budućim generacijama

Nedostatak zaštićenih područja u Rožajama nije samo trenutni problem – to je pitanje budućnosti. Priroda je neprocjenjivo bogatstvo koje ne možemo vratiti ako ga jednom uništimo. Zajedno možemo napraviti promjenu, ali za to je potrebno hitno djelovanje.

Poruka građanima Rožaja je jasna: priroda nije neiscrpan resurs. Da bismo očuvali šume, rijeke i planine, moramo ih zaštititi danas. Samo kroz sistemsku zaštitu i odgovorno upravljanje možemo osigurati da Rožaje postane primjer kako se prirodna bogatstva čuvaju i valorizuju na održiv način.

Projekat „Pravo na zdravo“ nastavlja da apeluje na sve institucije i građane Rožaja: priroda je pravo svakog pojedinca, ali i obaveza da se sačuva. Vrijeme je da zajedno napravimo prvi korak ka zaštiti onoga što nas okružuje i čini ponosnim.

Pratite dalje aktivnosti projekta „Pravo na zdravo“ i budite dio promjene za zdraviju, zeleniju i ljepšu budućnost naše opštine.