Redakcija Na raspisani konkurs Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore pristiglo je 129 pjesama. U uži izbor je ušlo 35 autora. Objavljujemo rang lista prvih 10 pjesama i autora.
1. Edin Rikalo: Zločinac krade stihove – 19 bodova
2. Franjo Frančić: Ne mogu – 17 bodova
3. Jasmina Hanjalić: Pod orahovom ljuljaškom – 16 bodova
4. Fehim Kajević: Od kuće stepenice prema nebu – 14 bodova
5. Faiz Softić: Trešnje u Potočarima – 11 bodova
6. Ružica Petrović: Tihovanje – 10 bodova
7. Ikbal Smajlović: (Riječ o) Srebrenici – 10 bodova
8. Ernad Osmić: Tajna mojih voćki – 10 bodova
9. Zijad Imamović: U jauku šutnje – 9 bodova
10. Enver Muratović: Sjenke smo srebreničke – 8 bodova
Prva nagrada:
Edin Rikalo, Sarajevo (BiH)
Zločinac krade stihove
Zločinac krade stihove
U književnom klubu rasprava se vodi
O vrlo bitnoj stvari
pitanju forme i sadržaja u poeziji
Na temu, genocida u Srebrenici.
Ubistva su bila isplanirana, sistemska
forma treba biti sabijena, zaOkruzena
Nikako strofe da budu rimovane
Kakva je to budalaština
Na šta bi to izgledalo
Sadržaj da bude isprekidan
Glas i ritam u tišini da zvuče
Ako je pisano u striktnim pravilima forme
Genocid je bio
Vaš slobodni stih šalje poruku
znate kakvu
poruku neoorganizovanosti
U književnom klubu tišina
Na trećem spratu filozofskog fakulteta
pjesnici se stide svoga posla
Da li je moguće pisati poeziju
Nakon Srebrenice
Forma ili sadržaj
to nikako nije važno
Izašli su iz kabineta stvaranja poezije
i stajali ispred fakulteta
Zapalili po jednu cigaru
i slušali zakašnjeli krik
iz kabineta 173
Toga dana u kabinetu ostala njihova bol
koju su danima slušali
Bolovi pretvoreni u krik
i u čudne stihove koje nisu mogli zapisati
Pisati poeziju poslije Srebrenice
u književnom klubu filozofskog fakulteta
znači stajati ispred vrata i viriti u kabinet
da ukradeš stihove
dok pjesnici stoje i puše cigare
čekaju da ukradeš i prepišeš posljednji krik
istinski krik života
i poezije
To je pjesnik
koji kroz mali otvor krade stihove
I koji se 20 godina nakon toga u Hagu
Sjeća kako nije uspio ukrasti pjesmu
Zločinac i neuspjeli pjesnik
nikada nije prepisao krik
posljednju riječ pjesme
i prvu riječ života
i postojanja
Autor je student filozofskog fakulteta u Sarajevu, apsolvent na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. Vanredni je student na Odsjeku za jezik i književnost naroda BiH. Član je književnog kluba Gorica u Sarajevu. Svoje radove sa književnim klubom predstavljao je publici u Zenici, a u prethodnim godinama i na Sarajevskim danima poezije. Dobitnik je druge nagrade u čast Mihael Babinke, koje se ove godine održala u Novom Sadu.
Druga nagrada:
Franjo Frančić, Sečovlje (Slovenija)
Ne mogu
Ne mogu,
gledati slijepo oko televizije, vojnici ispod cerade kamiona gone mladiće,
skoro djecu iz Srebrenice, koji drhte u razdrapanim odjelima,
ne mogu gledati, taj goli strah u očima njihovim, kada rafali sjeku tišinu jutra,
ništa ne mogu, da učinim,
isto kada je oko kamere uhvatilo ljude koji bježe pred napalmom, Vijetnam,
zapaljena tijela u Siriji i Iraku, smrti bez imena,
jedino što mogu uraditi, da stojim pred kućom,
sjedim na podu i ljuljam se naprijed-nazad, nazad-naprijed,
to nije plakanje, nije tuga Evrope, koja nema srca,
to je plakanje tuđine tog prokletog svijeta,
sjedim na Baščaršiji,
gledam preko prozora hotela Hayat,
sve to bijelo kamenje grobova,
taj svijet, taj prokleti svijet,
opet i opet i opet,
djecu, djecu, djecu!
Op. Prevod iz slovenačkog Avtor.
Franjo Frančič (1958, Istra) je pjesnik, prozaista, pisac za djecu i dramski pisac. Prevodilac, iz južno slovanskih jezika je preveo preko 50 avtora i 400 pjesma. Autor je više od 50 knjiga – romana, zbirka kratkih priča, pjesničkih zbirki, dramskih tekstova i radio-drama, kao i knjiga za djecu i omladinu, piše i satiru, scenarije, radiofonske igre….
Debitovao je 1984. godine knjigom priča Egotrip, a 1986. je objavio svoj prvi roman Domovina bleda mati. I, kao što navodi slovenački kritičar i pisac Denis Poniž, već te prve Frančičeve knjige, koje “sežu u rane osamdesete godine prošlog vijeka i otvaraju tada zabranjene teme”, uzdrmale su slovenačku književnu javnost.
Izbor iz djela: Ne, kratke priče, 1986; Jeb, roman, 1988; Milostni strel – Orgija, kratka proza, 1989; Klovnova obzorja, pjesme, 1990; Sovraštvo, roman, 1993; Začasno osvobojeno ozemlje, pjesme, 1992; Bele smrti, kratka proza, 1994; Male vojne, kratka proza, 1994; Poševni stolp v Pisi, kratka proza, 1995; Škorpionova balada, roman, 1995; Otroštvo, kratka proza, 1996; Dobro jutro Charles Bukowski!, zbirka priča; Janočka, pjesme, 2000; knjiga za djecu Hvalnica sončnicam, 2002; Ljubezni in sovraštva, 2002; Za vse boš plačal, humoreske, 2006; Barufa in kažin, humoreske, 2005; Trkaj, trkaj na nebeška vrata, izabrana proza, 2006; Za vse boš plačal, Ne spominjam se, kratka proza, 2006; Ledeni ogenj resničnosti, roman, 2006. Kje se ksrijejo metulji pred dežje 2009, Hipo 2010, Neko naplamsko jutro, ko kri zalije sanje, pjesme 2009…
Domovina bleda mati ( BKG 2009, 3D+,2010, Intelekta Valjevo 2012 )Gde se skrivaju leptiri od kiše,( 2011 ) Razvrat samoće, ( 2010 )Voleo bih da zaustavim vreme….
Prevođen je na mnoge jezike, posebno na njemački, 30 prevoda na deset stranih jezika
Dobio je nagradu za poeziju časopisa Mladika, 1989. godine, a 1986. godine nagradu Zlata ptica za roman Domovina, bleda mati, kao i nagradu grada Pirana za ukupno stvaralaštvo, više nagrada u Austriji, Schwanenstadt 2009, 2011, 2012, Radio Trieste – A, više od 30 nagrada na konkursima u Italiji, Austriji, Srbiji….
Treća nagrada
Jasmina Hanjelić, Sarajevo (BiH)
Pod orahovom ljuljaškom
Orahova ljuljaška
U prigradskom parku pored ljuljaške,
čuči žena i puši danas, juče, godinama.
Njene oči kao da su dio blijede marame na glavi,
iznošen prsluk odolijeva vrelini julskog ljeta.
Iz dana u dan, u isto vrijeme, na istome mjestu
ćuti i puši sve dok ne baci praznu kutiju “Drine”.
Izvinite gospođo, nešto bih vas pitala,
nije li čudno svakoga dana dolaziti?
Halali, drugo, dođem tako
i gledam sina kako se ljulja!
Ali, gospođo, ovo dijete je moje!
Osim nas ovdje nema više nikoga!
Znam, nema ga već dva’es godina,
još kad se ljuljao pod našim orahom!
.
Jasmina Hanjalić živi, radi kao doktor medicine i stvara u Sarajevu. Piše i objavljuje poeziju, kratke priče, prikaze i recenzije u književnim časopisima država regiona.
Objavljene knjige: “Sve u jednom jedno u svemu” (VAT, 2011) i zbirke kratkih priča “Skamenjeni” (Zalihica, 2013) i “Priče u bijelom” (Dobra knjiga, 2014).
Zastupljena je u preko tridesetak zbornika i antologija poezije i proze i učesnica više međunarodnih književnih skupova.
Nagrade:
1. Nagrade Fondacije za izdavaštvo 2013. za rukopis “Priče u bijelom”
2. Nagrada “Anka Topić” 2014. za prvu objavljenu knjigu poezije.
3. “Nagrada za kreativnost” fondacije Naji Naaman Libanon (“Creativity prize” fondation Naji Naaman Libanon) 2014.
Urednica književnog bloga KNJIŽEVNI KUTAK
.
Specijalna nagrada organizatora za autentični izraz:
Edi Matić, Split (Hrvatska)
Srebreničko zlato
Srebreničko zlato
Lijepa si, Fatima…
A to crveno što se slijeva niz obraz
nije krv
To je ona maskara iz pariškog dućana mode
što je i žena unproforca u bijelom oklopnjaku
upravo pažljivo stavlja, pred izlazak u operu
Lijepa si, Fatima…
A ta velika, otečena usna
nije od udarca kundaka
To je silikon u usni djevojke vojnika nad tobom
I ona ih je upravo, baš tako napućila
ogledajući se pred nekim beogradskim izlogom
Lijepa si, Fatima…
A ti modri tragovi na bijelim butinama
nisu od nasilnika koji se gura među njih
To te, lijepa Fatimo, stegnuo čipkani halter skupih najlon čarapa
koje s mukom navlači supruga briselskog promatrača
dok izlazi iz hotelske sobe svog ljubavnika
Lijepa si, Fatima…
A zgnječeni gležnjevi nisu od čvrstog stiska šaka
nakeženih pomagača tvog silovatelja
Baš takvi su, lijepa Fatimo, zglobovi žena haških sudaca
dok im prodavači s mukom pridržavaju bijela stopala
da isprobaju nove cipele. Od antilope. Sa štiklama
Lijepa si, Fatima…
dok netko čupa zlato iz tvojih usta
i pretače ga u križ na debelom lancu
Lijepa si dok plačeš
dok umireš
klanjaš
sahranjuješ
Lijepa si dok učiš
dženazu
Lijepa si dok stojiš pred onima koji te gledaju u čudu
Zašto si još živa? Ako su oni davali drugačije komande
Lijepa si dok bacaš kamen na to smeće
ravno u glavu
Edi Matić objavljuje kratke priče u zbirkama i časopisima u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Turskoj, Austriji, Njemačkoj i Makedoniji.
Roman Ovdje fali ženska ruka (Naklada Ljevak, 2008), kao rukopis ulazi u finale VBZ-ovog natječaja za neobjavljeni roman 2007.
2008. nominiran za nagradu Kiklop, a zatim u užem izboru za nagradu T-portala.
2012. Grimalda, roman, Naklada Ljevak.
2012. Književna nagrada Steiermärkische Bank, prijevod i objavljivanje romana u izdavačkoj kući Leykam (Graz/Austria)
Za vrijeme rata vodio njemačku mirovnu i humanitarnu organizaciju na području Hrvatske i BiH; Pokretač i koproducent mjuzikla Sarajevski krug, postavljenog u 10-ak zemalja Europe i Amerike;
2008. pokreće Udrugu za promicanje kulture i umjetnosti – Kurs i projekt Writers in residence, koji je od 2009. ugostio i predstavio 50-ak stranih autora i prevoditelja iz 14 zemalja, a u Austriji, Turskoj i Francuskoj organizirao mjesečne stipendije za hrvatske autore.
Obrazloženje žirija
Žiri je izabrao tri pjesme koje su se izvojile estetskim kvalitetom i koje svojim izrazom nalaze kontekst u tendencijama savremene poezije.
Prvonagrađena pjesma Zločinac krade stihove zapitana je nad mogućnošću pisanja poezije nakon Srebrenice i time komunicira sa Adornovim promišljanjima o tome da je pisanje poezije nakon Aušvica barbarstvo. Ova pjesma govori o trenutku kada poezija zanijemi i pred zločinom i pred pjesnikom zločincem.
Drugonagrađena pjesma Ne mogu govori o nemoći savremenog čovjeka u poslijeratnom trenutku da se suoči sa poimanjem stradanja, nemoći pred sljepoćom televizije, medija i bezdušnosti svijeta i posmatra rat u BiH u konekstu drugih velikih stradanja u 20. i 21. vijeku.
Trećenagrađena pjesma Pod orahovom ljuljaškom bavi se majkom, a majke su simbol Srebrenice, i zatečena je strahotom odsustva poginulog djeteta i tugom majke koja se nikada ne uspijeva suočiti sa njegovom smrću.
Žiri
Bošnjačko nacionalno vijeće dijaspore zahvaljuje svim autorima koji su uzeli učešće u konkursu. Spisak pjesama koje će ući u zbirku pjesama o genocidu u Srebrenici biće naknadno objavljen. U narednim danima putem naših medijskih pokrovitelja objavit ćemo i 20 najuspješnijih pjesama.
_________________________
Prenijeto sa: Diwan magazin: http://diwan-magazine.com/rezultati-konkursa-za-pjesmu-posvecenu-sjecanju-na-genocid-u-srebrenici/
