Skip to content
May 20, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Humoreska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Drugi pišu
  • Veledar Aladin: Terorizam potresa planetu (napisano prije 10 godina)
  • Drugi pišu

Veledar Aladin: Terorizam potresa planetu (napisano prije 10 godina)

Redakcija March 29, 2016

TERORIZAM POTRESA PLANETU

Velika opasnost za svjetski mir

Stradanje stanovništva u Prvom, a potom i u Drugom svjetskom ratu natjerali su Evropsku zajednicu da se ozbiljnije pozabavi pitanjima državnog terora, čiji su glavni nosioci i kreatori bili Njemačka i Italija. Posljedice takovog neprimjerenog i divljačkog ponašanja bile su desetine miliona žrtava, uglavnom civila, što je dramatično upozorilo svijet da se nešto mora učiniti i zaštiti nedužno stanovništvo, koje je bilo u ovim ratovima, i ratovima koji će usljediti poslije meta napada i zlostavljanja. Međutim, česte žrtve torture i nasilja bila su i djeca… Donedavno su, pored osnivanja UN-a 1945. g. u San Francisku, i niza konvencija i rezolucija o ljudskim pravima, njenim kršenjima neprekidno bili ugroženi civili. I Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka od 10.12.1948. g. i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava, koja je donesena 04. novembra 1950. g. u Rimu, i niz drugih konvencija i deklaracija, pokazale su nemoć oko zaštite ljudskih prava i demokratskih sloboda građana. Cilj tih konvencija bio je da se upozore nosioci mržnje, zla i nasilja da će svi oni koji su počinili, bilo kakve zločine morati, bilo kada za njih, odgovarati. Upravo, takvo razmišljanje dovelo je do toga daje 27.11.1968. g. donesena Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koja je ratifikovana 11.11.1970. g. Uprkos, brojnim konvencijama, ipak su se dogodili stravični zločini u Bosni i Hercegovini u ratu (1992.-1995.), čiji su bili kreatori umobolni ljudi, opterećeni raznim mitološkim predrasudama. U našem slučaju radi se o državnom teroru, pojedinačnom i kombinovanom, jer je projekat ”velike Srbije” zahtjevao, ne samo državni, nego i pojedinačni teror kojeg su provodili pojedinci, maksimalno podržavani od svojih država. U BiH bio je prisutan, pored srpskog, i hrvatski teror, a sve sa ciljem stvaranja hrvatske zajednice Herceg Bosne. Iza ovih terorističkih djelovanja, sasvim sigurno, za to imamo nepobitne dokaze, stajale su Srbija i Hrvatska, koje su direktno ili indirektno podržavale svoje egzekutore instalirane u Bosni i Hercegovini. Ukoliko želimo biti objektivni svjedoci ovog minulog rata, onda moramo reći da je bilo i terora od strane bošnjačkog naroda, ali u znatno manjem obimu. Ovdje je vrlo bitno naglasiti da su terorističke aktivnosti, koje su izvodili Bošnjaci, bile pojedinačne i nisu bile plod državnog vrha, za razliku od druga dva projekta, koji su bili plod beogradskog i zagrebačkog velikodržavlja.

Enisa Šator: Bujica

Enisa Šator: Bujica

Državni teror može biti ispoljen na dva načina; kao unutardržavni i izvanjski, ili međudržavni. Nažalost, mi se poslije toliko godina kada svijet vodi borbu protiv rasizma i segregacije, susrećemo sa ovim velikim zlom u kojem se ljudi i njihove vrijednosti mjere kroz nacionalno i vjersko određenje. Riječ je o Mostaru, koji je bio nekad grad ljubavi i najveće slobode i sreće za sve svoje građane, danas predstavlja zasigurno, netoleranciju i nepodnošljivost. Ako građani ne znaju konvencije, onda moraju znati Božije poruke koje su lijepo napisane u Bibliji i Kur’anu. Na primjer: ”Ne čini zlo u ime dobra” (Apostol Pavle), ili ”ljubi bližnjeg svoga kao sebe samoga”, a Isus Krist kaže: ”Sve što želite da ljudi čine vama činite vi to drugima”. A u kur’anskom ajetu se kaže: ”O ljudi, mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo, i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji” (49:13). Ovih i ovakvih pravila moramo se pridržavati, jer oni za nas treba da budu putokaz za budućnost. Možda će na ove riječi o Mostaru neko i reagovati, s pravom ili bez njega, ali svi dobro znamo, koji živimo u ovom gradu, da je u njemu podijeljeno školstvo, zdravstvo, kultura, komunalna infrastruktura, penziona i druga osiguranja itd, samo još nije podijeljen zrak! A, tako je skoro svugdje u našoj državi, što ni u kome slučaju ne može biti perspektiva i budućnost našim mladim naraštajima. Na ovakav teror međunarodna zajednica ne reagira, jer ovdje imaju daleko veća primanja nego što bi imali u svojim zemljama iz kojih dolaze. Ovakvo stanje u Bosni i Hercegovini je posljedica nezainteresovanosti međunarodne zajednice da se u ove probleme energičnije uključe.

Najpoznatije ilegalne organizacije koje teroristički djeluju u svijetu su iz Italije ”Crvene brigade”, ”Prva linija”, zatim njemačka frakcija ”Frakcija crvene armije”. Tu su u posljednje vrijeme i All Qaida sa Osama bin Ladenom, te u Palestini Hezbollah, ali tu su i ratne obavještajno-terorističke organizacije iz Izraela. Međutim, terorizam koji već duže vrijeme sprovodi Izrael prema Palestincima se u američkim krugovima ocjenjuje kao borba protiv terora, dok palestinsko bacanje kamenica prema topovskim i raketnim sistemima koje Izraelci koriste, se naziva terorizam i teroristima, što je neprihvatljivo i nečasno. Takvo ponašanje američke administracije raspamećuje normalnog čovjeka.

Svakako, da aktivnosti koje SAD danas vode pod krinkom borbe protiv terorizma, otkrivaju njezino pravo lice jer je desetljećima učestvovala u nasilničkom ponašanju prema režimima pojedinih zemalja. Često su se u tim nasilničkim ponašanjima upotrebljavala i sredstva koja su strogo zabranjivana prema međunarodnim konvencijama. Zemlja koju treba optuživati za međunarodni teror su upravo Sjedinjene Američke Države, a posebno njihovog kontroverznog nadmenog predsjednika George W. Busha. Sve zemlje Latinske Amerike bile su žrtve američkog terorizma u kojima je ubijano nedužno stanovništvo, a zna se da je ubijeno na stotine hiljada ljudi. I zemlje Srednje Amerike bile su obuhvaćene raznim torturama i nasilju koje je američka administracija sprovodila prema njima. Evo jednog od stravičnih prizora koji su se dogodili u El Salvadoru. SAD su formirale brigadu Atlacatl, koja je formirana u martu 1981. g. Decembra 1981. g. ova jedinica je izvela

”operaciju silovanja, paljenja i klanja, u kojoj je ubijeno preko hiljadu civila”.1

Prema izvještaju sveštenika Danijela Santjaga ovaj bataljon je činio najveće zločine koji se mogu zamisliti, naprimjer:

”Vrativši se kući, jedna seljanka je zatekla svoje troje djece, majku i sestru kako sede za stolom; glave su im bile odsečene i precizno postavljene na sto, nasuprot tela, a ruke su stavljene na glave, tako da je izgledalo kao da svako telo miluje svoju glavu”.2

Velika greška Amerike je u tome, što oni određuju standarde ponašanja i davanja ocjene i kvalifikacije terorizma. Američkoj administraciji nekada su bili najbliži i takoreći najdraži diktatori, poput Mobuta, Čaušeskua, Sadama Huseina, Norijege, Suharta, Osama bin Ladena i tako dalje. Svim predsjednicima SAD, zbog nasilne i ratnohuškačke politike koju su vodili prema mnogim državama, te ratovima u kojima su neposredno ili posredno učestvovali, i u kojima je stotine hiljada ljudi ubijeno, uglavnom, nedužnih civila, može se suditi za ratne zločine.

Područje Bliskog Istoka, je meta državnog terorizma, kako od strane Izraela, tako i od njegovog mentora ”svjetskog policajca SAD”. Što se tiče Bliskog Istoka

”Činjenica je da je na tom području izvršeno mnogo terorističkih akcija sponzoriranih od države. Najstrašnija je bila invazija Libanona 1982; ta akcija je rezultirala smrću dvadeset tisuća ljudi.”3

Chomsky nastavlja dalje:

”To je međunarodni terorizam zbog odlučujuće uloge SAD-a.”4

”Za ovaj terorizam u kojem je direktno učestvovao Izrael lagalo se prvih dvadeset godina, mediji su to vrlo slabo izvještavali, ali ipak se na kraju saznalo za pravi razlog tog krvavog pohoda na Liban (…) rat je vođen isključivo iz političkih razloga. Bio je to rat za Zapadnu obalu.”5

Ovo nasilje koje danas sprovode Arapi, koje nije primjereno islamskom vjerovanju, je odgovor na terorizam i nasilje koje godinama sprovodi Izrael prema Palestincima. Drugi primjer koji nas upućuje da je Amerika duboko zagazila u terorizam i da terorizam ne sprječava, nego naprotiv svojim pristranim držanjem prema nekim zemljama ga pospješuju. Iste je godine u Bejrutu poslije džume namaza u jednoj džamiji organizovana diverzija u kojoj je ubijeno 80 ljudi, a preko stotinu teško ranjeno. Istraga za ovo teško zlodjelo vodi do američke CIA-e.

Rušenje zgrade Svjestkog trgovačkog centra u Njujorku po mnogima je jedna velika obmana i podvala, te da su rušenje ove monumentalne zgrade naručili z vrha američke administracije, jer im je trebalo opravdanje, za agresiju na Afganistan, a potom i Irak. Dakle, trebalo je doći do jeftine nafte, a ko ima taj energent u posjedu, vladaće cijelim svijetom, to zna kontroverzni i opasni George W. Bush, čiji je i otac za vrijeme svoga predsjednikovanja vodio vrlo čudne poteze i donosio odluke koje su išle u prilog ove ”moćne” porodice.

Danas su u svijetu, zbog organizovanog terora, najugroženije četiri nacije: Palestinci, Čečeni, Kašmirci i Bošnjaci, i to što je najgore, nema izgleda da će se ovo pitanje riješiti u dogledno vrijeme. Doduše, Bošnjaci su dobili prividnu slobodu i ljudska prava koja se odvijaju pod budnim okom predstavnika međunarodne zajednice. S obzirom da se radi o četiri zemlje u kojima, uglavnom živi muslimansko stanovništvo, koje je izloženo raznim represijama, ubijanjima, zlostavljanjima i raznim torturama. S pravom se postavlja pitanje: nije li to zbog toga što se radi o većinskom muslimanskom življu? Na kakav je samo način oduzeta 1948. g. Palestincima država… A, zna se, da su:

”Židovi u Palestini činili manje od 1% stanovnika”6.

Tadašnji ministar vanjskih postova, Arthur Balfour je na vrlo lukav i ciničan način poslao pismo engleskim cionistima, a vezano za naseljavanje Židova, u kojem traži da se poštuju prava palestinskog naroda.

”Ali, od očite hipokrizije Balfourova pisma bila je važnija britanska geopolitika koja se skrivala iza Balfourova pisma. Nije nevažno da je nova židovska domovina pod pokroviteljstvom Britanije bila geografski smještena na jednom od strateški najvažnijih dijelova duž glavne arterije proširenog Britanskog Carstva iz razdoblja nakon 1914. g. na osjetljivom položaju na putu za Indiju i u odnosu na novoosvojena arapska naftna područja osmanlijske Turske. Naseljavanje manjine u Palestini, pod britanskim protektoratom, tvrdili su Balfour i drugi, dat će Londonu stratešku mogućnost od ogromnog značaja. Bio je to najblaže rečeno, ciničan potez Balfoura i njegova kruga.”7

Bezbroj je ovakvih primjera nepravdi koje se nanose pojedinim narodima i skupinama, koje, s obzirom na razmjere zločina koji se vode, traže osvetu, što je vrlo pogubno i opasno po cjelokupnu svjetsku sigurnost. Zemlje koje sprovode ovakvu bestidnu politiku moraju shvatiti da je ovo samo odgovor na nepravdu koja se stoljećima vodi protiv muslimana i svijeta islama. Moraju se naći dodirne tačke ovih suprotstavljenih strana, ako želimo da uspostavimo trajni mir, a on je kao nikada dosad naša najveća potreba. Jer, ovdje nema pobjednika, svi smo gubitnici.

Mostar, 18. 11. 2006. g.

mr. sci. Aladin Veledar, prof.

____________________

Literatura

  • Grupa autora: Abeceda demokracije, Soroš, Fond otvoreno društvo BIH, Sarajevo, 1994. g.
  • Noam Chomsky: Šta to hoće Amerika, Čigoja, Beograd, 1999. g.
  • Noam Chomsky: Moć i teror, Naklada Turk, Zagreb , 2003. g.
  • Noam Chomsky: Godina 501konkvista se nastavlja, Svetovi, Novi Sad, 1998. g.
  • Noam Chomsky: Hegemonija ili opstanak, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004. g.
  • F. William Engdahl: Stoljeće rata, AGM, Zagreb, 2000. g.
  • Milan Vidojević : Dosije omega, No limit Books, Beograd , 2003. g.
  • Thierry Meyssan: Velika obmana 11. septembar 2001; Globe Line, Sarajevo , 2002. g.
  • Kuran – s prijevodom na bosanski jezik, prijevod Enes Karić, Izdavač Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995. g.
  • Biblija, prevod dr. Ljubo Bakotić, Novi Sad, 1988. g.

____________________

1 Noam Chomsky: Šta to hoće Amerika, Čigoja, Beograd, 1999, god., str 41.
2 Isto, str. 42.
3 Noam Chomsky: Moć i teror, Turk, Zagreb, 2003. god., str 44.
4 Isto, str. 45.
5 Isto, str. 45.
6 F. William Engdahl: Stoljeće rata, AGM, Zagreb, 2000. g., str. 78.
7 Isto, str. 79.

Tags: drugi pišu istaknuto

Continue Reading

Previous: Petar Kočić: Tuba (Iz bosanskog seoskog života)
Next: Mehmed Meša Delić: Alija Nametak – pisac moralne nostalgije

Related Stories

Kako je Ćazim Lukač dokazao da je govorio istinu u Skupštini Crne Gore
  • Drugi pišu

Kako je Ćazim Lukač dokazao da je govorio istinu u Skupštini Crne Gore

December 11, 2022
Kristina Asanović: Žena može sve, još kad je Romkinja, tada može još više
  • Drugi pišu

Kristina Asanović: Žena može sve, još kad je Romkinja, tada može još više

April 4, 2021
Godinama je Zapad kritikovao veo na muslimanskim ženama – sada smo svi maskirani
  • Drugi pišu

Godinama je Zapad kritikovao veo na muslimanskim ženama – sada smo svi maskirani

August 15, 2020

Recent Posts

  • Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića
  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Vijesti

Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.

May 16, 2025
Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića
  • Istaknuto
  • Promocije

Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića

May 16, 2025
Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Istaknuto
  • Promocije

Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“

May 13, 2025
Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Istaknuto
  • Poezija

Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda

May 13, 2025

Nedavne objave

  • Otvoren konkurs zaEU nagradu za istraživačko novinarstvo 2025.
  • Amra Đečević: Pogled na rukopis Almira Agića
  • Kratak prikaz zbirke odabranih pesama i prozaida Ivana Sokača „Pošta za Petrograd“
  • Faruk Međedović: Ablin ples između mjeseca i zvijezda
  • Gordan K. Čampar: ALIJA DŽOGOVIĆ – ČUVAR JEZIKA I INDETITETA
  • Običaji i tradicija muslimana Crne Gore: Kurbanski bajram
  • Esma Husović-Vukelj: Otac
  • Tri pjesme Valentine Milačić
  • Objavljen zbornik „Tajna Andrićeve kutije” povodom jubileja – 50 godina od smrti Ive Andrića

Kategorije

Aforizmi Antologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Humoreska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.