Vijek od rođenja Mustafe Busuladžića

Mustafa Busuladžić rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine. Nakon završenog mekteba i osnovne škole u rodnom mjestu, upisao je Elči Ibrahim-pašinu medresu u Travniku, gdje završava dvije godine medrese. Druge dvije godine je pohađao u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, gdje je maturirao. Diplomirao je na Višoj islamskoj šerijatskoj školi u Sarajevu 1941.godine.

Busuladžić je bio poliglota. Govorio je pet stranih jezika: arapski, turski, italijanski, francuski i njemački jezik. Proveo je dvije godine u Rimu na postdiplomskim studijama iz orijentalistike i članke iz ove oblasti objavljivao u italijanskim časopisima ,,Mondo Arabo” i ,,Oriente Moderno”.

Radove je objavljivao u tadašnjoj islamskoj periodici: Novi behar, Muslimanska svijest, El-Hidaje, Glasnik VIS-a; kalendarima Islamski svijet, Narodna uzdanica i Gajret. Objavljivao je i u drugim glasilima kao što su: Kalendar Hrvata, Večernja pošta, Naša domovina i druge publikacije, a bio je i saradnik Hrvatskog dnevnika iz Zagreba i sarajevskog Osvita. Najviše radova objavio je u Glasniku VIS-a (23), Novom beharu (20), El-Hidaji (17) i kalendaru Narodne uzdanice (5).

Povodom smrti dvojice istaknutih bosanskih alima Derviša Korkuta (1943.) i Mehmed-ef. Handžića (1944.) napisao je radove Životno djelo Derviša A. Korkuta i Handžić kao nastavnik.

Naslovi nekih njegovih radova su: Kur’an i uporedno proučavanje religije (Glasnik VIS-a, god. IX, 1941, br. 4-5, str. 119-131); Razmišljanja o Bogu i religiji (Glasnik VIS-a, god. VI, Odnos muslimana prema nemuslimanima (Glasnik VIS-a, god. XII, 1944., br. 4-5, str. 72-81); Uzroci napretka prvih muslimana (Glasnik VIS-a, god. XI, 1943., br. 11-12, str. 261-269); Muhammedova, a.s., deklaracija o pravima i dužnostima čovjeka (Gajret, god. 1940., br. 1-2, str. 29-30); Dužnosti i njihov smisao u našoj sadašnjici (El-Hidaje, god. VI, 1942/1943., br. 12, str. 329-333); Socijalni duh islama (Novi behar, god. X, str. 1937., br. 17-19, str. 219-220); Misli o sudbini naroda i zajednica u povijesti (Novi behar, god. XVI, 1944., br. 19, str. 293-296); Kult golotinje (El-Hidaje, god. VIII, 1944/1945., br. 7-8, str. 220-225); Gazalija kao pedagog (Narodna uzdanica, god. 1940., str. 177-178); Carlyleov sud o Muhammedu, a.s. (Narodna uzdanica, god. 1944., str. 113-117); Nekoliko protuvjerskih običaja kod nas (u tri nastavka u Novom beharu, god. XVII, 1945., brojevi 3, 4 i 5).

Neke od svojih dužih radova Busuladžić je objavio u Sarajevu kao zasebne publikacije, a to su sljedeći radovi: Ebu Nasr el-Farabi (1934.); Jedna sjajna stanica islamske historije (1935.); Osman-paša Resulbegović (1939.); Muslimani u sovjetskoj Rusiji (1943.); Problem derogacije u islamskom pravu (1944.); Prvi prijevodi Kur’ana u svijetu i kod nas (1945.).

Mustafa Busluladžić je imao aktivan predagoški rad. Predavao je u sarajevskoj Šerijatskoj gimnaziji, Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Bio je jedan od najplodonosnijih bošnjačkih mislilaca, a iz njegovog intelektualnog opusa bi se posebno moglo izdvojiti djelo ,,Muslimani u Sovjetskoj Rusiji” u kojem je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast.

Hifzija Suljkić o rahmetli Mustafi Busuladžiću u Hikmetu piše: ”Bio je jedan od najplodnijih autora predratnog muslimanskog intelektualnog kruga. Objavio je preko stotinu različitih napisa, rasutih diljem tada šarolike muslimanske i jugoslovenske štampe. Njegova prva i osnovna ideja, izvor svake inspiracije bio je islam – kristalno čist, nepatvoren i jasan, jednako distanciran i od sinkretizma modernista i od učmalog formalizma niže uleme.”

Mustafa Busuladžić pored toga što je bio antifašista bio je i antikomunista. Govorio je: ,,Nauka i filozofija nisu mogle otkriti smisao života, otkrila ih je vjera.” Isticao je: ,,Ateizam je žig sramote otisnut na ljudski razum.” Tvrdio je: ,,Zapad je izgubio religiju, a samim tim i moral.” Mustafa je upozorava na opasnost komunizma i ateizma što ga je koštalo života. Prilikom pretresa njegove kuće najviše su gledali knjige i tražili nekakve spise i odnijeli 800 knjiga jer je Mustafa mnogo čitao, po cijelu noć…

Mustafa Busuladžić, jedan od najvećih bošnjačkih intelektualaca 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća ubijen je u 31. godini života. Njega je 1945. godine uhapsila nova komunistička vlast u Jugoslaviji, te na vojnom sudu osudila na smrt. Smrtna kazna je izvršava ubistvom 29. juna 1945. godine. Mustafa je i noć uoči strijeljanja proveo u učenju Kur’ana. Komunisti su ga usred noći odveli kod željezničke pruge u sarajevskom naselju Velešići i strijeljali. Očevici su kazali da je pred strijeljanje bio veoma smiren i dostojanstven. Pored pruge su nakon tog čina ostale njegove polomljene naočale i kuršumom probušen fes.