Redakcija RAZGOVOR SA DIREKTOROM CENTRA ZA KULTURU ,,HUSEIN BAŠIĆ” – PLAV VLADIMIROM – VLADOM KNEŽEVIĆEM
Razgovarao: Božidar Proročić
Vladimir Knežević je rođen 1984. godine. Osnovnu školu završio je u Plavu, Srednju tehničku školuzavršio je u Beranama 2003. godine. Nakon toga upisuje 2004. godine Prirodno matemetički fakultet odsjek – Geografija, Kosovska Mitrovica. Radio je u Osnovnoj školi ,,Hajro Šahmanović” u Plavu, uporedo polaže za višeg bibliotekara na Cetinju. Radio je u školskoj biblioteci u periodu od 2013-2015. Direkktor Centra za Kulturu ,,Husein Bašić” postaje 2018. godine. Živi u Plavu.
Gospodine Kneževiću, u toku su pripreme za 20. jubilarne ,,Dane borovnice” koji će trajati od 6. do 31. jula. Da li biste nam rekli nešto više o programskim sadržajima koji če biti zastupljeni na ovoj značajnoj manifestaciji?
,,Dani borovnice” predstavljaju manifestaciju kojom se na najljepši način reprezentuju turistički, kulturni i prirodni potencijali i resursi Plava i sjevera Crne Gore. U sklopu manifestacije imaćemo književne, likovne, folklorne, muzičke i sportske događaje. Poseban osvrt stavili smo na obilježavanje imena Centra za kulturu Plav, i uspomenu na našeg istaknutog stvaraoca Huseina Bašića čija je životna i stvaralačka nit vezana za Plav. Smatram da kroz ovakve manifestacije pokazujemo i reprezentujemo najljepše vrijednosti multikulture u Crnpj Gori.
Od vašeg postavljena na mjesto direktora Centra za kulturu koliko ste imali programa i manifestacija i koje biste programe izdvojili kao posebno značajne?
Za prethodni period u trajanu od 8 mjeseci zajedno sa svojim uposlenima imao sam više od 50 programa od čega bih izdvojio kao najznačajnije: Pjesnička Limska regata, 42. književni susreti, 17. likovna kolonija, povodom dana maternjeg jezika gostovanje književnika Hadžema Hajdarevića, Dan kulture Azerbejdžana, kao i programi za najmlađe naraštaje.
Ove godine organizujete tradicionalno i 43. književne susrete i likovnu koloniju, a štampali ste po prvi put u istoriji postojana vaše instititucije i zbornik ,,Plavska kulturna jesen”. Recite nam nešto više o tome?
Rad u kulturi i organizaciji ovako značajnih manifestacija i programa zahtijeva punu predanost i posvećenost poslu kulturnog radnika. U zborniku su zastupljeni savremeni autori proza, poezija kao i likovno stvaraštvo. Zbornik predstavlja jedan od načina prezentovanja, ali i očuvanja bogate kulturne baštine, ne samo Plava, već i Crne Gore. Na ovaj način uspjeli smo da naš pionirski poduhvat bude prihvaćen kao dio kulturnog projekta koji, siguran sam, ima svoju budućnost.
Koliko je značajna podrška institucija i Ministarstva kulture vašim programima i da li imate punu podršku za vaše projekte?
Ministarstvo kulture, kao i lokalna samouprava, dali su punu podršku Centru za kulturu i našim programima bez čije pomoći ne bi ni uspjeli da ovako značajne i kvalitetne manifestacije organizujemo. Ja sam zahvalan na tome što imamo izuzetno kvalitetnu saradnju koju ćemo nastaviti i u narednom periodu na obostrano zadovoljstvo.
Vaš centar za kulturu nosi ime ,,Huseina Bašića” poznatog književnika, pjesnika, hroničara i jednog od istaknutih sakupljača narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Kojim biste riječima opisali bogato stvaralaštvo Huseina Bašića, njegovu ulogu i značaj?
Husein Bašić je beskrajno bio privržen Plavu i ljubav prema Plavu ogleda se u njegovim djelima. Odabrane teme sadržane u njegovim djelima predstavljaju iscrpnu hroniku toga vremena, hroniku sagledanu kroz sudbinu pojedinca i njegovog života. U središtu je, znači, čovjek, pojedinac koga je književnost uzela iz svakodnevnog života i pretvorila ga u junaka, to su životne priče. Bašićev čovjek je onaj kome je ista sudbina – na svakoj tački zemljine kugle, u bilo kojem prostoru, u bilo kojem dobu, označenog možda različitim imenima. Cjelokupno Bašićevo književno djelo, bilo da je riječ o poeziji ili prozi, svoje utemeljenje nalazi u narodnom stvaralaštvu i životu običnog bošnjačkog čovjeka. U svojim djelima Bašić prikazuje život ljudi, kraja, običajne, kulturološke, istorijske poglede pretačući ih u svoja jasna razmišljanja i misli.
Koga biste još izdvojili od značajnih književnika koji su vezani za Plav rođenjem, životom ili stvaralštvom?
Plav je kraj gdje je poetska i prozna misao nastajala i bila filigranski izvezena nezaboravnim djelima i velikanima plavske doline i bisernog Lima, a to su: Radovan Zogović, Esad Mekuli, Dušan Kostić, Redžep Ćosi, Vukman Otašević, Jašar Redžepagić, Zuvdija Hodžić, Hasan Mekuli, Ismet Marković, Bajram Redžepagić, Vuk Ognjanović i brojni drugi. Ako čitate njihova djela doživjećete i proživjeti život ljudi ovoga kraja kroz dugu istoriju i preplitanje različitih kultura koje nas povezuju.
U sklopu vašeg Centra za kulturu je i biblioteka gdje često organizujete književne promocije. Da li nam možete reći koliko vaša biblioteka broji naslova i da li mladi ljudi, po vama, čitaju dovoljno?
Naša biblioteka broji više od 30.000 naslova. Mladi ljudi su tokom godine aktivni u radu bilbioteke, a redovno organizujemo i posjetu đaka Centru za kulturu gdje kroz različite književne aktivnosti nastojimo da ih podstaknemo da i sami počnu da pišu. Mladi u Plavu vole da čitaju, i to me uvijek raduje da u eri globalizacije knjiga nije izgubila na značaju.
Imate dobru saradnju i sa Prijestonicom Cetinje i JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” gdje ste imali i promociju zbornika ,,Plavska kulturna jesen”. Koliko je važno kulturno povezivanje sa Prijestonicom?
Cetinje je grad koji ima bogatu kulturnu baštinu. Predstavljanje naših književnika na Cetinju i popularizacija djela naših poznatih autora je samo jedan od doprinosa multikulturalnosti. Saradnja sa najstarijom bibliotekom u Crnoj Gori i direktoricom Irenom Nenadović, kao i sa članovima savjeta biblioteke, nam omogućava da na najljepši način pokažemo našu istrajnost na međusobnom povezivanju kroz različite kulturne sadržaje koji su veoma dobo propraćeni i uvjek dobro posjećeni.
Da li nam, za sami kraj razgovora, možete nešto više reći o planovima za budućnost vašeg Centra za kulturu?
Teško je govoriti o planovima. Znam da ću biti istinski predan kao do sada da Centar za kulturu nastavi dosadašnji kontinuitet promocije kulturne baštine Plava. Želja mi je da Centar za kulturu bude prepoznat, ne samo u Crnoj Gori nego i van njenih granica, kao institucija koja čuva i baštini najljepše tradicije ovog kraja (Bošnjaka, Crnogoraca, Srba, Albanaca). To nije lako i uvijek se pred nama nađu izazovi, ali strpljenje i upornost uvijek budu prepoznati i cijenjeni od samih građana, posebno kod onih koji godinama žive u dijaspori i koji svoj rodni Plav uvijek nose u srcu i mislima.
Gospodine Kneževiću, hvala Vam na razgovoru i želim Vam puno uspjeha u daljem radu.
___________________
Istaknuta slika, slijeva: Direktor centra za kulturu ”Husein Bašić” Vladimir-Vlado Knežević, član Savjeta JU Narodba biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” Cetinje Božidar Proročić, direktor Kulturno-Ekonomskog centra u Crnoj Gori gospodin Seyran Mirzazada i Njegova ekselencija otpravnik poslova ambasade Azerbejdžana u Crnoj Gori gospodin Orkhan Alijev, Dan kulture Azerbejdžana u Plavu
