Redakcija CENTAR ZA KULTURU GUSINJE OD IDEJA DO REALIZACIJE MULTIKULTURE
Piše: Irfan Dervišević
Gusinje je kraj poznat po bogatoj kulturnoj baštini, izvornoj tradicij, pisanoj riječi, umjetnosti. Grad u kome je suživot različitih etničkih, i religijskih konfesija samo jedan od pokazatelja lijepog zajedničkog života i poštovanja: Bošnjaka, Srba, Albanaca, Crnogoraca. Gusinje je kroz svoju lijepu i bogatu tradiciju istoriju i kulturu dalo: 25 doktora nauka, 30 magistara, 5 generala, 15 pukovnika. U samom gradu se nalaze: sedam džamija, katolička i pravoslavna crkva koje govore o zajedničkom suživotu. Najveća imena naše književne baštine potiču sa područja Gusinja: Zuvdija Hodžić, profesor Rifat Gruda, Mustafa Memić, Mehmed Kanjiža, Tea Selimaj, likovni umjetnik Ismet Čekić i brojni drugi samo su neka od poznatih imena intelektulaca iz Gusinja.
Kao što nijedan početak nije lak i sa sobom nosi odgovornost i obaveze, kada je formiran „Centar za kulturu Gusinje” početkom 2017. godine bio sam svjestan kolio će biti teško da pokrenem značajne projekte iz oblasti kulture za Gusinje. Počeo sam sa malim koracima, moga rodnog kraja. U januaru mjesecu 2018. počeo je i zvanični rad „Centra za kulturu Gusinje”. Zajedno sa sedam uposlenih pokrenuo sam sljedeće projekte:
- Projekat tehničko-tehnološkog osavremenjavanja biblioteke „Centra za kulturu Gusinje”
- Projekat za razvoj kulture na sjeveru za 2018. i 2019. godine za festival, odnosno Gusinje etno-fest i festival izvornog stvaralaštva sa nazivom ,,Tanko poju za gorom đevojke”.
- U sklopu projekta Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u prethodnoj 2018. godini smo za KUD ,,Džafer Nikočević” obezbijedili 8 komada tradicionalne ženske nošnje. Iako možda u više nego skromnim uslovima našeg početka rada, kome sam zajedno sa uposlenima iskreno predan uspio sam uz podršku Ministarastva kulture da obezbijedim 6 stolova i 36 stolica za potrebe novoformirane bibliotke i čitaoce koji će u samoj biblioteci imati prijatan kutak za boravak. Biblioteka broji 3900 naslova i naša želja je da povećamo fond knjiga kako putem sufinansiranja, Ministarstva kulture tako i putem donacija, dijaspore i lokalne samouprave kako bi Gusinje u nekim narednim godinama iznjedrilo neko novo ime na književnoj sceni, jer bogatsvo pisane riječi je nešto što treba da posebno lijepu notu Gusinju. Smatram da poslije obrazovnih ustanova biblioteka, treba da je sljedeća ustanova u kojoj će najmlađi boraviti i obogatiti svoj kulturni život kvalitetnim naslovima.
,,Centar za kulturu Gusinje” je uspio da ostvari kvalitetnu saradnju sa osnovnom školom u Gusinju ,,Džafer Nikočević” kao i sa srednjom mješovitom SMŠ ,,Bećo Bašić ” u Plavu. Prioritet nam predstavlja saradnja sa Ministarstvom kulture na Cetinju kao i saradnja sa JU Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš” sa Cetinje na poljima prezentacije zavičajnih pisaca i razmjene kulturnih programa. U toku prošle godine imali smo niz značajnih književnih i kulturnih manifestacija kojima smo kulturni život Gusinja obogatili na poseban način. Hronološki ću navesti manifestacije koje su se odvijale u okviru „Centra za kulturu Gusinje” u toku prošle godine:
8. 03. Predstava povodom Osmog marta u izvođenu učenika osnovne škole „Džafer Nikočević.”
27.03. Predstava povodom Međunarodnog dana pozorišta.
15. 05. Predstava za najmlađe.
30. 05. Program povodom dana škole „Džafer Nikočević”.
17. 06. Pogram hora Gazi Isa-beg iz Novog Pazara.
23. 07. – 25. 07 Gusinje etno fest i festival izvornog stvaralaštva.
31. 07. Predstava ”Mirovna misija”.
05. 09. Reakt kamp 2018. – uživo uključenje sa Briselom, velika sala Centra, posjeta „Gusinjskoj sobi”
01. 10. Predstavljanje programa IPA prekogranične saradnje.
11. 10. Program za najmlađe.
29. 10. Prezentacija pravne encijkopedije „Katalog propisa”.
24. 11. Program hora medrese „Mehmed Fatih” iz Podgorice.
17. 12. Edukativna predstava za djecu „Ne žuri, stoj, čuvaj glavu druže moj”
27. 12. Predavanje pisca Sare Sabri.
Pored navedenih programa održan je veliki broj tribina i javnih rasprava. Uz nesebičnu pomoć Ministarstva kulture i resornih ministarstava, posebno smo ponosni na „Gusinje etno fstival izvornog stvaralaštva” đe je veliki i nesebičan doprinos i afirmaciju Gusinju dao profesor Muzičke akademije na Cetinju Senad Gačević koji je ujedno i bio autor projekta. Završna smotra je održana 25. 07. 2018. godine u Gusinju. U okviru završne smotre promovisane su ženske narodne nošnje Gusinja, ručni rad u tradicionalnom stilu. Osam djevojaka je prošetalo ulicama Gusinja u izvornim narodnim nošnjama koje su nabavljene zahvaljujući pomoći Ministartva kulture. U holu Centra za kulturu nošnje su prikazane okupljenoj publici. Direktor Centra je u pozdravnom govoru naznačio dragocjenu pomoć Ministarstva kulture u nabavci nošnji i realizaciji programa „Tanko poju za gorom đevojke“. Reportažu sa ovog događaja snimila je ekipa RTCG i emitovala u okviru svojih programa. Učesnicima programa i gostima pokazana je Gusinjska etno soba, a o eksponatima je prisutnima govorila kreatorka ove sobe Ifeta Rašić, jedna od najzaslužnijih osoba u zaštiti baštine gusinjskog kraja. U restauriranoj Kuli Nekovića održana je promocija časopisa „Komuna“ pred brojnom publikom. Na promociji su govorili mr Amer Ramusović, glavni urednik časopisa, dr Draško Došljak, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Senada Đešević, profesorica maternjeg jezika Srednje škole u Plavu i Milorad Mićo Miranović, urednik etno programa TVCG. Poslije promocije besplatno je podijeljeno 150 primjeraka različitih brojeva časopisa. U holu Centra za kulturu postavljena je izložba vajarskih radova pod nazivom „Korjeni“ autora Ilije Čabarkape, izvornog umjetnika iz okoline Pljevalja. Izložba je bila postavljena tri dana posjetilo ju je više od hiljadu posjetilaca. Na sceni Centra za kulturu održan je veliki koncert izvornih umjetnika iz cijele Crne Gore u trajanju od više od 200 minuta. U Sali Centra za kulturu je bilo više stotina posjetilaca (znatno više od broja mjesta) koji su sa ovacijama ispratili izvođače. Smotru je obilježila i jedna novina kada su u pitanju mainfestacije u Crnoj Gori. Naime obezbijedili smo direktno prenošenje koncerta na YouTubeu i na taj način pratlo ga je više hiljada gledalaca. U narednim danima smo dobili niz poruka sa zahvalnošću što smo omogućili našoj brojnoj dijaspori, koja nije bila u prilici da boravi u Crnoj Gori u danima održavanja manifestacije da isprati kulturna dešavanja.
U ovoj godini za april mjesec najavljujem predstavljanje kulture i književnosti Azerbejdžana kao i nagradni šahovski turnir za najmlađe. Moja saradnja biće usmjerena ka brojnim ambasadama i kulturnim centrima koji budu željeli da svoju kulturu i književnost predstave i približe građanima Gusinja. Takođe sa svim društvenim, i privrednim subjektima, našom dijasporom, Ministarstvom kulture, lokalnom zajednicom u julu mjesecu želimo da organizujemo značajnu trodnevnu manifestaciju „Zvičajni pisci svome kraju” đe bi smo svake godine predstavljali po jednog stvaraoca, i njegov ukupan doprinos književnosti. Isto tako za taj period bi raspisali izbor za najbolju poeziju i prozu na temu zavičaja. Sve pristigle radove, naše značajne književne i kulturne manifestacije prezentovali bi u zborniku koji bi štampali krajem godine i na taj način kroz bogastvo i značaj pisane riječi ostavili vrijedno svjedočanstvo o kulturi Gusinja.
Irfan Dervišević je rođen 1991. godine. Osnovnu kolu završio u Gusinju. Dobitnik nagrade Luča A. Srednju školu gimnazija (opšti smjer) završio u Plavu, dobitnik Luče B. 2010. godine upisao Pravni fakultet na Univerzitetu Crne Gore. 2013. godine odbranio diplomski rad sa najvećom ocjenom. 2014. godine upisao specijalističke studije i stekao zvanje specijaliste pravnih nauka na građansko-pravnom smjeru. Obavljao je funkciju Sekretara sekretarijata za privredu razvoj i finansije opštine Gusinje, a od februara mjeseca 2018. godine imenovan za direktora JU Centar za kulturu Gusinje. Govori engleski i ruski jezik.
__________________
Istaknuta slika: Irfan Dervišević sa članovima KUD ”Džafer Nikočević” u bošnjačkoj, albanskoj i crnogorskoj nošnji
