Skip to content
July 17, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Intervju
  • Drugi pišu: Razgovor sa akademikom Feridom Muhićem
  • Intervju

Drugi pišu: Razgovor sa akademikom Feridom Muhićem

Redakcija March 24, 2015

Portal Diwan donosi razgovor sa akademikom Feridom Muhićem o njegovoj novoj knjizi „Islamski identitet Evrope“, o doprinosu Bosne evropskom identitetu, o podjelama među Bošnjacima, ali i o njegovoj ostavci na funkciju predsjednika BANU.

BOSNA JE SUŠTINA EVROPE

Diwan: „Islamski identitet Evrope“, na prvi pogled kontradiktorna konstrukcija naslova jedne knjige. Naročito sa aspekta običnog kršćanina, stanovnika današnje Evrope?

MUHIĆ: Nema ništa kontradiktorno u naslovu ove moje knjige. Isto tako, u tom naslovu nema ništa što bi bilo u suprotnosti sa činjenicama. Evropa nije nikada bila monokulturni kontinent, ponajmanje pak, ekskluzivno kršćanski kontinent. I kao što Evropa nije kršćanski kulturni kontinent, tako ni kršćanstvo nije izvorno evropska religija! Ljudi su skloni nekritičkom prihvatanju tvrdnji koje podržava autoritet vodećih medijuma. Čak i kada su te tvrdnje flagrantno netačne. Kršćanstvo ne samo da nije zapadnoevropska religija, nego nije ni evropska religija. I judejstvo i kršćanstvo i islam su nastali na Bliskom istoku, na tlu Azije. Utoliko ni jedna od ove tri velike monoteističke tradicije nemaju nikakvo pravo da sebe proglasi za evropsku religiju, odnosno, da sebi pripiše monopol evropske religije. S druge strane, koliko puta treba podsjetiti da marksizam izvorno nije istočnoevropska, ruska, niti boljševička ideologija, nego upravo striktno zapadnoevropska ideološka opcija koja je svoje duhovno središte imala u Londonu a ne u Moskvi?!

Ljudi sa istom lakoćom prihvataju kao istinu i najveću laž koja im odgovara, kao što odbacuju kao laž i najočigledniju istinu koja im ne odgovara!

Evropski duhovni i kulturni identitet formiran je dominantno povijesnom interakcijom judeo-kršćanskih i islamskih ozračenja i to je činjenica oko koje se ne može sporiti, to je istina koja se naprosto mora bezuslovno prihvatiti. Naslov moje knjige jeste provokativan jer direktno upostavlja tu istinu, razbijajući ideološki fabrikovan stereotip o navodno “kršćanskoj Evropi“ i “neevropskom islamu“. Cilj ove knjige jeste da pomogne razumijevanje zajedničke judeo-kršćanske i islamske prošlosti koja je kroz 14 stoljeća njihove kontinuirane interakcije formirala aktuelni identitet moderne Evrope. Knjiga treba pomoći Evropljanima kršćanima da shvate neopravdanost svoje arogancije a Evropljanima muslimanima dati argumente da se oslobode kompleksa inferiornosti i nepravedno nametnutog statusa uljeza! Prihvatanjem istine o zajedničkoj i ravnopravnoj ulozi obje ove velike kulturne i duhovne tradicije, stvoriće se uslovi za snažnu duhovnu integraciju svih potencijala proisteklih iz elemenata kršćanskog i islamskog identiteta Evrope koji su ravnopravo formirali njenu autentičnu kulturnu bit. Razumije se, ovo neće ići preko noći. Biće potrebno uporno ponavljati činjenice da bi istina o islamskom identitetu Evrope konačno probila debeli led mita o “ekskluzivno kršćanskoj Evropi“. Koliko teško istina suzbija laž koja se jednom uvriježila kao istina, duhovito ilustruje rečenica koja se pripisuje Budi: “Da bi istina zamijenila laž koja se uvriježila kao istina, budali je i milion puta uzaludno ponavljati; pametnom je dovoljno ponoviti 500.000 puta.“

KAKO INTEGRISATI EVROPLJANE U EVROPSKO DRUŠTVO?

Diwan: Ako uzmemo ovu Vašu tezu i iznijete činjenice onda priča o integraciji muslimana u evropsko društvo je deplasirana, jer se ne može pričati o integraciji nečega što je stoljećima prisutno kao sastavni dio Evrope.

MUHIĆ: Podsjetiću, ponoviću: nije riječ o nikakvoj tezi, nego o nepobitnoj istini! U skladu sa tom istinom, zahtijevati od muslimana da se integrišu u evropsko društvo jednako je neopravdano kao i zahtijevati od kršćana da se integrišu u evropsko društvo. Pitanje: “kako integrisati muslimane u evropsko društvo?“ jednako je neopravdano kao i pitanje: “kako integrisati kršćane u evropsko društvo?“ jer se oba svode zapravo na isto besmisleno pitanje: “Kako integrisati Evropljane u evropsko društvo?“ Ako se ima u vidu činjenica da svi zahtjevi za integrisanjem, uvijek podrazumijevaju relaciju subordinacije, dakle odnosa dva aktera od kojih jedan nastupa kao superiorni i aktivni, a drugi kao inferiorni i pasivni činilac, neopravdanost svakog insistiranja na integraciji muslimana u evropski kontekst, postaje više nego očigledna. Svaki pristanak muslimana na ovakav razgovor podrazumijeva prihvatanje njihove neopravdano nametnute inferiorne i pasivne uloge, a što je još gore, znači i odbacivanje objektivne istine o suvereno evropskom identitetu muslimana.

NI JEDNA DRŽAVA NIJE VJEČNA

Diwan: Muslimanska Španija je jedan od primjera islamskog identiteta Evrope i to onog iz srednjeg vijeka. Zbog čega je muslimanska Španija nestala?

MUHIĆ: Nije to bila samo Španija. Evropska islamska država El Endelus, odnosno, mnogobrojne islamske države/kalifati formirane na njenoj osnovi, obuhvataju i Portugaliju, južnu Francusku sve do rijeke Loare, Azurnu Obalu do južnih dijelova Švajcarske i sjeverne Italije, sve otoke Mediterana, od Kipra preko Krita, Sicilije, Sardinije, Korzike, do Baleara, Palme de Majorke i Palme de Minorke. Evropske islamske države u sklopu El Endelusa pokrivaju gotovo 800 godina istorije ovog dijela Evrope – od 710. do 1492. godine, dakle 782 godine, da budemo precizni. I tokom tih punih osam vjekova, najmanje četiri puna stoljeća ova islamska evropska država bila je i administrativno najsređenija, tehnološki, kulturno, naučno i umjetnički najnaprednija, ekonomski najrazvijenija i vojnički najmoćnija država Evrope! Zbog čega je nestala? Mnoge države su nestale. Neke prije, neke kasnije. Ni jedna država nije vječna. SSSR najveća država svijeta svih vremena, i svakako jedna od najmoćnijih, jedva da je sastavila 70 godina, kraće od prosječnog ljudskog vijeka! Nestalo je i Rimsko carstvo. Ni jedna država neće izbjeći tu sudbinu. Problem nestanka El Endelusa je složeno pitanje na koje odgovor može dati samo sistematsko multidisciplinarno istraživanje. Međutim, za problem islamskog identiteta Evrope, nije važno to što je evropska islamska država El Endelus nestala nakon 800 godina postojanja, nego to da je 800 godina postojala kao evropska islamska država! Tih 800 godina njenog postajanja zauvijek su odredili i obilježili evropski identitet ovog dijela Evrope u svim segmentima, od zemljoradnje do muzike, od arhitekture do dominantnih DNK matrica najvećeg procenta stanovnika jugozapadne Evrope, dakle, cijelog Iberijskog Poluostrva i južnog Mediterana.

MUSLIMANI SE NE SVAĐAJU MEĐU SOBOM

Diwan: Podjele i sukobi među muslimanima su bili prisutni tada a i danas, očito je da nisu nikada ni prestali, samo su nekada poprimali veći ili manji intezitet. O čemu se radi? Islam poziva na jedinstvo a muslimani se ne prestaju svađati među sobom.

MUHIĆ: Koliko god da je priča o podjeli i sukobima među muslimanima postala banalno opšte mjesto u svim diskusijama, ona je samo djelomice i samo povremeno tačna. Muslimani su razjedinjeni, to je istina, ali ta istina nipošto ne podrazumijeva ni podjelu, ni sukobe. Indonezija je razjedinjena od Maroka, Pakistan od Albanije, Malezija od Mauritanije, Azerbejdžan od Jemena. Razjedinjene su i mnoge, nemuslimanske države svijeta: Argentina i SAD, Brazil i Mongolija, Kina i Australija, Kanada i Bolivija… Razjedinjenost je normalno stanje država koje posjeduju makar minimum suvereniteta. Danas je vrlo popularna priča o svjetskoj tendenciji jačanja procesa ograničenog suvereniteta država. Čista ideološka demagogija: da države koje su prinuđene da prihvate ograničavanje svog suvereniteta, ne bi primijetile da neke (posebno jedna!) država ne samo da ne ograničava svoj suverenitet, nego ga galopirajućim tempom nameće sve većem broju država i sa sve većim prerogativima svjetskog suverena! Muslimani se ne svađaju među sobom, različiti državni interesi i lični interesi vladajućih režima u muslimanskim državama (državama sa većinskim muslimanskim stanovništvom), konfrontiraju se uzjamano i tako konfrontiraju i svoje građane muslimane. Činjenica da su neke islamske države danas u direktnom konfliktu, primarno je određena uslovima globalnih interesa najjačih svjetskih igrača na političkoj sceni, a ne nekim imanentnim i nepremostivim suprotnostima njihovih interesa ili još manje, njihovih građana.

BOSNA JE ARGUMENT PROTIV PODJELE EVROPE

Diwan: I Osmanlijsko carstvo i Bosna su dokaz tog islamskog identiteta Evrope. Da li smo mi kroz historiju bili više okrenuti prema Istoku ili prema Zapadu?

MUHIĆ: Istok i Zapad su dvije ideološke floskule. Monumentalana ilustracija sposobnosti propagandne manipulacije sviješću uz potpuno ignorisanje činjenica i cijele realnosti! Evropa nema svoj Zapad ni svoj Istok! To su izmišljene kategorije da bi se razbilo duhovno jedinstvo i nametnula raspolućena svijest. To je politički dizajnirana psihoanalitička klopka kojom je ubačen crv šizofrenije u jabuku zajedničkog duhovnog identiteta evropskih naroda. Pogledajmo izbliza šta zapravo znači, na čemu je zasnovano ovo razgraničavanje Evrope na Zapad i Istok. Ako je zasnovano geografski, to znači da je linija razgraničenja meridijan u Griniču. Grinič je u zapadnom dijelu Londona. Geografski, već je gotovo cijeli London Istok, a da ne govorimo o Njemačkoj, Francuskoj, Skandinaviji, Austriji, Italiji… koje sve spadaju u duboki Istok Evrope. Dakle, da konstatujemo: geografski princip razgraničenja evrope na Zapadnu i Istočnu otpada!
Ali, reći će neko, ova podjela je kulturna, duhovna, misaona, a ne geografska! Dobro, slažem se, hajde da vidimo kako stoje stvari sa tom duhovnom podjelom. Sve ključne kategorije naučnog mišljenja i duhovne tradicije, filozofija, politika, demokratija, umjetnost, logika, dramsko stvaralaštvo, sport, mitski likovi koji je inspirišu… sve što se danas određuje kao duhovno ishodište Zapadne Evrope, bez izuzetka potiču sa krajnjeg jugoistoka Evrope, konkretno, sa Balkana! Od Sokrata, Platona, Aristotela, preko Perikla, Solona, Herodota, Tukidida, Eshila, Sofokla, Euripida, Fidije, do Olimpijskih igara, Prometeja… bez izuzetka potiču sa krajnjeg Istoka Evrope, konkretno, sa kranje juogoistočne regije Balkana!

Ipak, ne možete poreći da je Zapadna Evropa izvorno određena kršćanstvom a da je islam orijetalna religija, religija Istoka?! Ne mogu? Već smo rekli da kršćanstvo ne samo što nije izvorno religija Zapadne Evrope, nego nije religija nikakve, ni zapadne ne istočne ni sjeverne ni južne Evrope! Kršćanstvo je religija nastala na Bliskom Istoku, dakle u Aziji, jednako kao i Judejstvo i jednako kao i islam.

Sumirajmo ove činjenice u zaključak. Ako ni geografski, ni kulturuni ni religijski faktori ne opravdavaju nikakvu podjelu Evrope na Zapadnu i Istočnu, onda to znači da je Evropa autentično integralna cjelina, demografski istorijski, kulturno i duhovno snažno povezan prostor. U ovom kontekstu, Bosna nije područje susreta, još manje mjesto sukoba Zapada i Istoka, nego upravo paradigma autentične suštine Evrope kao kontinenta nastalog na procesima neprekidne integracije judeo-kršćanstva i islama. U Bosni taj integralni duh Evrope upravo kulminira, afirmiše se u najčišćoj formi! Bosna je argument protiv podjele Evrope, dokaz protiv pokušaja njenog cijepanja na šizofrenično suprotstavljeni Zapad i Istok, potvrda izvorne duhovne jedinstvenosti Evrope i autentično inkluzivnog karaktera njenoga identiteta. Zpravo zato smeta Bosna, jer svojim inkluzivnim identitetom uporno demantuje sva nastojanja da se Evropa trajno zavadi sama sa sobom!
Sve što se tokom poslednjih 130 godina zbiva sa Bosnom, ovdje dobija svoje objašnjenje. Sva nastojanja da se Bosna kao područje viševjekovne multikulturne i multireligiozne tolerancije i poštovanja izbriše sa političke karte svijeta, a Bošnjaci negiraju kao autohtoni narod koji stoljećima živi u simbiozi sa druga dva naroda, motivisana su sa ciljem da se Bosna ukloni kao nepobitni dokaz istinskog karaktera Evrope! Dok je god Bosne, nametanje falsifikovane ideološke projekcije Evrope kao ekskluzivno kršćanskog kontinenta, ostaje neuvjerljiv, ako ne i neprihvatljiv projekat! Dok je god Bosne, planovi za stavljanje žute trake na rukave Evropljana muslimana, i njihova diskriminacija, ne mogu sakriti svoju fašističku inspiraciju!

Diwan: Koji je naš doprinos evropskom identitetu? Da li se on uopće prepoznaje danas u evropskom društvu?

MUHIĆ: Predpostavljam da ovo naš znači bošnjački, ili šire formulisano, da podrazumijeva doprinos Bosne evropskom identietu?! U tom slučaju, finalni dio odgovora na prethodno pitanje pruža odgovor i na ovo pitanje! Doprinos Bosne evropskom identitetu, najkraće rečeno, jeste u tome što je u Bosni sačuvan u najčišćoj, formi, u najjačem koncentratu tako reći, autentični duh Evrope kao duh multi-kulturnog, multi-etničkog, multi-religioznog kontinenta! Doprinos je u tome što je Bosna istinska paradigma Evrope, proto-nucleus i izvor njenog identiteta kao kontinenta formiranog doprinosom desetina naroda, kultura, religija koje svojim zajedničkim i paralelnim postojanjem afirmišu princip inkluzivnosti i uzajamnog poštovanja. Ta i takva Evropa sačuvana je upravo u Bosni, u srcu Evrope! Ta i takva Bosna podsjeća i svijet i Evropu da cijela Evropa, upravo kao i Bosna, nije mjesto susreta, još manje, mjesto sukoba Istoka i Zapada, nego prostor koji je, kroz istoriju njihove kreativne komunikacije, formirao svoj autentični identitet kao amalgam i leguru, kao jedinstvo i zajedničko postojanje dvije tradicije koje potiču iz istog dijela svijeta i iste duhovne inspiracije i koje su na novom kontinentu sebi izgradile zajednički svijet.

FUNKCIONISANJE SA DALJINE JE DOVELO DO NEKIH NESLAGANJA U BANU


Diwan: Da se vratimo u aktualni kontekst. Danas u Bosni i Hercegovini i Sandžaku Bošnjaci djeluju jako polarizirano. Bošnjaci su uspjeli da formiraju preko 150 stranaka. Ovo je nevjerovatna fragmentacija. Sve izgleda kao replika dešavanja u srednjovjekovnoj muslimanskoj Andaluziji pred sami pad.

MUHIĆ: Ta fragmentacija je neizbježna uvertira u proces ujedinjavanja. Filtriraju se karakteri, lične ambicije, lokalne netrpeljivosti, personalni animozieti – ukratko, sve ono što je oduvijek postojalo, a što se kroz latentne forme držalo ispod horizonta neposrednog iskustva, danas je isčkivalo na površinu i eksponira se kroz političke podjele. Postepeno ujedinjavanje neizbježno će uslijediti. Inače, svaka komparacija danađnjeg stanja Bosne i Sandžaka sa stanjem u srednjovjekovnoj muslimanskoj Andaluziji, kao evropskoj državi na kraju svog postojanja i na izmaku svojih poslednjih snaga, nema realne osnove i otkriva samo prividne sličnosti.

Diwan: I vi ste bili na čelu jedne institucije u nastanku BANU. No, izgleda da nije sve bilo onako kako ste zamislili kada ste osnivali BANU. Javnost je ostala uskraćena za razloge Vaše ostavke kao i Vaš status unutar BANU danas?

MUHIĆ: Ja sam i dalje član BANU. Tehnički problemi funkcionisanja sa daljine (Skopje/Sarajevo), bitno so otežavali kontinuirano funkcionisanje i onemogućavali neophodno stalno prisustvo Predsjednika u prostorijama institucije ovakvog ranga. Ovo je dovelo i do nekih neslaganja, ali to već nije bitno za opstanak i funkcionisanje BANU. Neslaganja mogu i ostati, sve dok ne dovode u pitanje ostvarivanje ciljeva BANU. To znači da odgovornost BANU za afirmaciju istorijske istine o Bosni i Bošnjacima i konstituisanje kulturnih i duhovnih pretpostavki za povratak punog suvereniteta, odnosno, teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ostaju njeni najvažniji sadržaji rada. Kao prvo, podsjetiću da me, iako više ne kao predsjednika BANU, i dalje ima tu. Kao drugo, ličnosti dolaze i odlaze, institucije traju i opstaju. Sada je najvažnije konačno realizovati par fundamentalnih istraživačkih projekata koji će ojačati entuzijazam, probuditi interes i podići optimizam Bošnjaka u pogledu njihovog istorijskog zadatka da rekonstituišu svoj nacionalni, kulturni i državotvorni identitet i uspostave svoj puni politički kapacitet. Sa zadovoljstvom mogu reći da sam sa uvaženim kolegom Muhamedom Filipovićem, novim predsjednikom BANU, postigao punu saglasnost u pogledu definisanja osnovnih zadataka pred kojima stoji BANU i naše spremnosti da maksimalno sarađujemo na njihovoj uspješnoj realizaciji.

 

Preneseno sa: http://diwan-magazine.com/diwan-intervju-sa-akademikom-muhicem-bosna-je-sustina-evrope/

Istaknuta slika: foto: IFP

Tags: intervju istaknuto

Continue Reading

Previous: Ramiz Luboder: Knjiga koja je srušila mitove o hrišćansko-jevrejskoj Evropi i sukobu civilizacija
Next: Konkurs za objavljivanje prvih knjiga mladih autora za 2015. godinu

Related Stories

Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Intervju
  • Istaknuto

Razgovor sa piscem: Mustafa Balje

June 27, 2025
Razgovor sa Markom Vešovićem: Porodica je najvažnija od svega na svijetu
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Hrvatska
  • Intervju
  • Srbija

Razgovor sa Markom Vešovićem: Porodica je najvažnija od svega na svijetu

January 23, 2023
Razgovor sa Stojanom Garović-Magdelinić: Literatura kao jedan mogući život
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Hrvatska
  • Intervju
  • Srbija

Razgovor sa Stojanom Garović-Magdelinić: Literatura kao jedan mogući život

May 30, 2022

Recent Posts

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Promocije

Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković

July 11, 2025
Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • Kolumne

Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE

July 11, 2025
POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • Nekategorisano
  • Vijesti

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.

July 6, 2025
PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • Vijesti

PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR

July 6, 2025

Nedavne objave

  • Jasmina Luboder-Leković: Uz „Ivicu“ do ivice sa Aleksandrom Nešković
  • Šukrija Meholjić: SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE
  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3
  • Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Božidar Proročić: Sjećanje na Rasima Ćelahmetovića (1945-2025)

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.