Skip to content
July 11, 2025
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

PORTAL ZA KULTURU, KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENE TEME

Connect with Us

  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram

Tags

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje
  • Home
  • Vijesti
  • Poezija
  • Proza
  • Magazin
  • Kolumne
  • Intervju
  • Eseji
  • Portreti
  • Kulturna baština
  • Zdravlje
  • Ekologija
AJB uživo
  • Home
  • Promocije
  • Ramiz Luboder: Knjiga koja je srušila mitove o hrišćansko-jevrejskoj Evropi i sukobu civilizacija
  • Promocije

Ramiz Luboder: Knjiga koja je srušila mitove o hrišćansko-jevrejskoj Evropi i sukobu civilizacija

Redakcija March 24, 2015

Muhić, Ferid, Islamski identitet Evrope, Centar za napredne studije Sarajevo, Bosna i Hercegovina i Logos-A Skoplje, Makedonija, 2014.

 

 

Rijetke su knjige za koje možemo samo na osnovu imena autora, naziva knjige i sadržaja reći da su izuzetno korisne za ljude. Baš takva je knjiga ”Islamski identitet Evrope” akademika Ferida Muhića, intelektualca koji je poznat kao ”Bosanski Platon” i ”Akademija koja hoda”.

Kada pročitamo samo sadržaj knjige biće nam jasno da je riječ o knjizi koju treba prevesti na sve svjetske jezike, koju treba štampati u milionskim tiražima kako bi bila dostupna svakom pismenom muslimanu i učiniti je obaveznom literaturom na islamskim fakultetima kako bi budući muslimanski učenjaci mogli da se bolje suprostave stihijskom anti-islamizmu.

Šta je to što ovu knjigu čini tako i toliko vrijednom? Riječ je o knjizi koja je potrebna kako muslimanima tako i nemuslimanima, da shvatimo da suživot i međusobno uvažavanje nemaju alternativu jer nažalost anti-islamizam neće prestati, već će se pojačavati uporedo sa rastom ekonomske i moralne krize u Evropi i svijetu. U tok kontekstu ova knjiga može i treba muslimanskim intelektualcima da pomogne da uvide neophodnost institucionalnog organizovanja muslimana u Evropskoj uniji (i svijetu) kako bi se preduprijedilo zlo koje se može desiti muslimanima u nekom potencijalnom velikom ratnom sukobu kao što je to bio slučaj sa španskim muslimana.

32152

Kako se na početku predgovora knjige ‘’Islamski identitet Evrope’’ navodi ona tretira povijest, sadržaje i efekte prisustva islama u Evropi, detaljno analizira uticaj islama na sve ključne aspekte fenomena koji se podrazumijevaju pod opšteprihvaćenom sintagmom “evropski identitet”, da bi, na temeljima ovakve ekspertize, formirala sopstvenu ocjenu historije nastanka evropskog identiteta, njegovog objektivnog karaktera, i perspektiva razvoja u kontekstu interakcije islama i druge dvije monoteističke religije na tlu Evrope, hrišćanstva i jevrejstva.

Konkretno, to znači da je njen predmet tumačenje i razumijevanje socijalnih, političkih, kulturnih, i dakako, religijskih komponenti koje čine realnost savremene Evrope, a koje su formirane kroz bitno islamske uticaje, da bi, tokom minulih 14 stoljeća, postale integralni i konstitutivni elementi njenog identiteta.

Autor knjige ‘’Islamski identitet Evrope’’ je kroz sedam poglavlja (ukupno 400 stranica)[1] argumentovano razobličio mit da su Evropa i hrišćanska Evropa odnosno jevrejsko-hrišćanska Evropa sinonimi, te da predstavljaju istovjetne formulacije jedne te iste socijalne i kulturne historijske realnosti čime je prisustvo islama u konstituisanju evropskog identiteta planski kontinuirano negirano.

Tako autor u knjizi jasnim dokazima obesmišljava, a negdje čak i ismijava mit o navodno ekskluzivnom hrišćanskom identitetu Evrope i pokušaje Evropljana hrišćana da istisnu islam i Evropljane muslimane iz cjelokupne evropske povijesti. Kako kaže autor savremenom nerazumijevanju sopstvene historije hrišćanskog dijela Evrope, doprinijelo je i odbijanje da se narodi koji su u Evropu dolazili s Osmanlijskom državom prihvate kao evropski, čak i stotinama godina nakon njihovog doseljavanja i permanentnog prisustva na evropskom kontinentu.

Autor knjige ,,Islamski identitet Evrope’’ navodi činjenicu da su takozvani “autohtoni Evropljani” prema opšteprihvaćenim navodima same evropske nauke ustvari doseljenici iz Azije. Isto kao što su da su i narodi koji su u Evropu donijeli islam: od Arapa, preko Tatara i Mongola do svih naroda koji su Evropu naseljavali dolaskom Osmanlijske države i time trajno unijeli islam kao neizbrisivu komponentu identiteta Evrope – dakle, da su svi oni, bez obzira na vrijeme dolaska u Evropu, bez izuzetka porijeklom iz istih krajeva, odnosno, iz istog dijela svijeta iz kog su, prema savremenoj evropskoj nauci, stigli i takozvani ,,autohtoni Evropljani”, dakle, iz srednje Azije i Indijskog potkontinenta, te ni po tom osnovu nema nikakvog logički opravdanog razloga zbog kojeg bi oni koji nijesu autohtoni Evropljani, nego su u Evropu došli iz Azije mogli biti smatrani makar malo više ,,Evropljanima” nego ovi drugi.

Autor dalje argumentovano pobija i tvrdnju da ipak postoji velika razlika u vremenu dolaska jednih i drugih i da se, prema tome, kao presudan faktor mora uzeti u obzir hronološki kriterij, koji nedvosmisleno ide u prilog onih koji su, ako već i nijesu autohtoni Evropljani, došli prije ovih drugih, te da im upravo to i daje pravo da atribut ,,Evropljani” ekskluzivno prisvoje za sebe. Tako autor navodi da su na tlo današnjih SAD-a prvi doseljenici stigli su tek krajem 16. vijeka, dok je ogromna većina današnjih stanovnika ove države došla tek početkom 20. vijeka, što znači, prije manje od stotinu godina! Ipak, svi se oni smatraju pravim Amerikancima (True Americans), danas ih niko ne tretira kao uljeze, još manje kao neautentične Amerikance!

Ne može se istovremeno tvrditi da su Evropljani, Azijati i Afrikanci koji danas žive u Americi, autohtoni Amerikanci (a svi su došljaci) i istovremeno odricati isti takav status muslimanima koji na tlu Evrope aktivno žive i djeluju punih osam stotina godina prije nego što je Evropa saznala da Amerika postoji. Tako autor navodi i činjenicu da je i sam Kolumbo na tlo Karipskih ostrva stupio tek 1492. godine, dakle 781 godinu poslije osnivanja prve muslimanske države na tlu Evrope (711), dok su prvi doseljenici počeli osnivati svoja trajna naselja na tlu Novog svijeta tek početkom 18. stoljeća, četiri stoljeća nakon što je Osmanlijska država bila uspostavila svoju prijestolnicu na tlu Evrope (Edirne, Jedrene), odnosno, dvije stotine godina nakon što je glavni grad ove muslimanske evropske države, iz evropskog grada Edirne, premješten u evropski grad Istanbul, (do tada poznat pod imenom Konstantinopolis).

Autor je u knjizi veoma uspješno razbio u paramparčad mit o jevrejsko-hrišćanskoj Evropi iznoseći ključnu činjenicu da Evropa nema svog Božijeg poslanika, pa tako ni svoju autohtonu religiju jer su jevrejstvo, hrišćanstvo i islam religije koje su došle u Evropu. Na ovaj način autor nedvosmisleno skida s dnevnog reda pitanje autohtonog, a time i monopolskog statusa i nekakvih većih ili manjih, a pogotovo ekskluzivnih prava bilo koje od ovih triju velikih svjetskih religija da Evropu smatra svojim kontinentom, na koji može polagati pravo ekskluzivnosti!

Autor u trećem poglavlju knjige jasno pokazuje da je od 711. godine do danas na tlu Evrope prisutna jedna ili više islamskih država što nedvosmisleno znači da je islam u Evropi prisutan in continuo, dakle od 8. stoljeća. Dok se prvi organizovani dolazak muslimana na tlo Evrope vjerovatno desio pola stoljeća ranije, konkretno 641. godine, kada je Abdurrahman ibn Rabi’a el-Bahili osvojio dijelove Južnog Kavkaza, gdje je, prema nekim izvorima, već zatekao prve muslimanske zajednice.

Od tada do danas muslimani su činili i čine neodvojivi dio Evrope i evropskog identiteta. Činjenica je da danas u Evropi živi oko 45 miliona muslimana.[2] Pored Bošnjaka i Albanaca koji su autohtoni Evropljani, ovom broju je doprinijela činjenica da su države Zapadne Evrope, odnosno danas vodeće članice Evropske unije bile i jesu ,,obećana zemlja’’ za imigrante svih nacija i vjera koji pokušavaju da pronađu bolji život za sebe i svoju porodicu. Bogatstvo država članica EU u poređenju sa njihovim susjedima u Evropi, kao i državama u Aziji i Africi (prvenstveno bivšim kolonijama Velike Britanije, Francuske i Italije) čine je privlačnom destinacijom prvenstveno ekonomskim emigrantima koji su pobjegli (i dalje bježe) od siromaštva, nezaposlenosti, besperspektivnosti, diktatorskih režima i ratnih sukoba.

Autor se u sedmom poglavlju knjige sa jasnim argumentima suprostavlja i opasnoj teoriji o takozvanom sukobu civilizacija (The Clash of Civilizations), koja je napisana za potrebe nekih od najmoćnijih neokolonijalističkih zemalja svijeta. U tom kontekstu akademik Muhić jasno kaže da ,,svijet nije sastavljen iz dijelova! Svijet je jedan i integralan! Ali, ako nije sastavljen iz dijelova, svijet se može rastaviti ne u dijelove, nego u krhotine, fragmente, ulomke! Ideja o svijetu koji je sastavljen iz dvije civilizacije, i to hrišćanske i islamske civilizacije, koje se nekom sudbinskom nužnošću moraju sukobiti, tako da samo jedna ostane na bojnom polju i zavlada svijetom a druga bude zbrisana s lica zemlje, ne vidi da svijet nije sastavljen i samo zato misli da će svijet moći ponovo da se sastavi kada se jednom razbije njegovo jedinstvo’’.

U Evropi je na žalost sve veći broj onih koji žele da se muslimani integrišu u evropsko multikulturno društvo tako što će postati ,,nevidljivi’’: zabrana nošenja hidžaba u školama, zabrana nošenja nikaba na ulici, zabrana izgradnje munara, zabrana učenja ezana, pojačana kontrola na graničnim prelazima i aerodromima osoba koje imaju dugu bradu ili nose bijelu kapu ili samo imaju tamniji ten kože i tako dalje. Svi ti pokušaji da se usvajanjem diskriminatorskih zakona, provokacijama i nasiljem ukloni muslimanski identitet izazvaće još više problema svima[3]. I kao što smo svjesni da će trebati mnogo vremena da se negativna slika o muslimanima izmijeni, isto tako treba da shvatimo da ako budemo ćutali to se sigurno neće desiti samo od sebe. I prije, a posebnio poslije čitanja knjige ,,Islamski identitet Evrope’’ jasno nam je da je potrebna kontinuirana borba protiv anti-islamista kako bismo smanjili i(li) eliminisali negativne efekte anti-islamske i islamofobične medijske kampanje prema muslimanima, koji su prikazani kao strano tijelo, uljezi ili čak, prijetnja Evropi. Ova planska negativna kampanja protiv muslimana je prisutna duže od dvije decenije u cijelom svijetu, ali najviše u Evropi. Ali nasilje i teror u ime odbrane muslimanskih (vjerskih) prava su pogrešan način koji nanosi nesagledive i teško popravljive štetu prvenstveno muslimanskim interesima. Zato je neophodna dobro organizovana borba riječju i djelom protiv predrasuda prema muslimanima jer je krajnje vrijeme da Evropljani nemuslimani shvate i prihvate da su Evropljani muslimani neodvojivi dio evropskog društva i identiteta Evrope. Mogućnost da žive jedni s drugima nema alternativu. U tom kontekstu knjiga akademika Ferida Muhića ,,Islamski identitet Evrope’’ je dobar korak u pravcu borbe protiv nadirućeg anti-islamizma u Evropi ali i u cijelom svijetu.

Prema navodima autora (a što je svima očigledno) anti-islamski plaćeni mediji šire priču o alarmantnom porastu islamskog fundamentalizma širom Evrope. Tako je sva pažnja anti-islamskih medija koncentrisana na plasiranje katastrofičnih horor scenarija o pretvaranju Evrope u islamsku koloniju Eurabiju. Ti mediji kontinuirano šire neistine da je prisustvo islama na tlu Evrope izrazito destruktivno i negativno za temeljne evropske vrijednosti, da su temeljne evropske vrijednosti i moralni standardi bitno različiti i nedvosmisleno superiorni u odnosu na islamske, da je u cilju očuvanja temeljnih evropskih vrijednosti neophodno prvo zaustaviti dalje širenje islama i imigraciju muslimana u Evropu, zatim u matične muslimanske zemlje deportovati što je moguće veći broj muslimana, i konačno, da je strateški imperativ maksimalno intenziviranje integrativnih procesa evropskih muslimana, s krajnjim ciljem njihove potpune asimilacije.

I na kraju ću se vratiti na uvod knjige gdje nas autor savjetuje da ,,kada hrišćani Evrope govore o potrebi da se muslimani koji žive u Evropi, integrišu u ‘hrišćansku Evropu’; da bi razumjeli to što govore vama, progovorite, vi muslimani, o potrebi da se hrišćani koji žive u Evropi integrišu u ‘islamsku Evropu’. I produžite da govorite to isto jedni drugima, sve dok i jedni i drugi ne shvatite da je jedina istinska integracija samo ona u kojoj niko ne govori drugome šta mu je činiti.’’

Stoga kako sam spomenuo na početku prikaza knjigu ,,Islamski identitet Evrope’’ akademika Ferida Muhića iskreno preporučujem svima da je pročitaju a muslimanskim dobrotvorima iz arapskog svijeta preporučujem da ovu knjigu prevedu na sve jezike svijeta i oštampaju u milionskim tiražima zbog dobrobiti i muslimana i nemuslimana. Ipak je svijet jedan i integralan kako kaže akademik Ferid Muhić!

____________________________________

[1] Prvo poglavlje KULTURNA AROGANCIJA SAVREMENOG ANTIISLAMIZMA: Historijska podloga i ideološka pozadina savremenog antiislamizma / Medijska kampanja savremenih evropskih antiislamista / Evropa koja se stidi sebe / Bat Ye’or – Kćerka Nila pliva protiv činjenica / A kako je bilo tamo gdje nije postojala dhimmitude i šta bi bilo da jeste? / Raskrinkani projekt antiislamista – o Eurabiji

Drugo poglavlje EVROPLJANI MUSLIMANI: DEMOGRAFSKI POKAZATELJI: A sada, pogledajmo činjenice: muslimanska populacija Evrope / Statističke projekcije demografskih kretanja muslimana Evropljana / Imigracija, integracija, asimilacija, alijenacija Evropljana muslimana / Prijetnje i izazovi integracije muslimana imigranata u zemljama EU / Ekonomska diskriminacija i kulturna segregacija / Jedan mini dijalog: Antinomija integracije “po svaku cijenu” / Religija i identitet / Kultura i demokratija, diskriminacija i predrasude / Kulturni maniheizam neislamske evropske tradicije / Diskriminacija Evropljana muslimana i negativne predrasude prema njima / Terorizam: prijetnja, instrument, alibi / Sadržaj političkih odluka i njihove implikacije za socijalnu stvarnost Evrope

Treće poglavlje HISTORIJA POLITIČKIH I KULTURNIH ODNOSA ISLAMSKIH I KRŠĆANSKIH DRŽAVA EVROPE: Slučaj El-Endelus: Case study / Etimologija toponima El-Endelus – ideološke kontekstualizacije / Hronologija islamske Evrope: Iberijsko poluostrvo i jugozapadna Evropa / Hronološki pregled historije i političkih odnosa El-Endelusa, prve evropske muslimanske države, s kršćanskim evropskim državama / Osnivanje prve evropske islamske države (710–756) / Emirat Emevija u Kordobi (756–929) / Hilafet Emevija (929–1031) / Politička fragmentacija iberijskih država (1031–1130) / Slabljenje evropskih muslimana i postepeni pad pod kršćansku vlast (1130–1481) / Pad Granade, posljednje evropske muslimanske države na Iberijskom poluostrvu (1481–1491) / Rasplet i kraj kulturne tolerancije na Iberijskom poluostrvu (1492–1616)

Četvrto poglavlje EL-ENDELUS – POUKA MODERNOJ EVROPI: Prva pouka: Kordoba, daleka i sama / Druga pouka: Slučaj Valensije El-Sida: Evropski eksperiment judeo-kršćansko-islamske zajednice / Kratak pregled civilizacijskog naslijeđa El-Endelusa prisutnog u identitetu Evrope / Princip društvene tolerancije / Kulturni ambijent / Filozofija / Nauka / Astronomija / Istraživanja planete Zemlje i biosfere / Geografija i kartografija / Medicina / Psihologija i sociologija / Agrikultura / Arhitektura / Kuhinja / Književnost / Prijevodi / Muzika / Grnčarija / Tehnološko naslijeđe / Aeronautika / Genetsko naslijeđe prve evropske muslimanske države

Peto poglavlje ISLAM NA BALKANU: Albanci i Bošnjaci – autohtoni evropski islamski narodi / Historijske činjenice o Bosni / Mit o kršćanskoj Evropi i islamskom orijentu – Bosna kao povijesna i kulturna paradigma Evrope / Evropski identitet Bošnjaka / Judeo-kršćansko-islamski duhovni i kulturni identitet Evrope / Evropski identitet Bosne i Bošnjaka / Nacionalni identitet kao ključni motiv za prihvatanje i neprihvatanje islama u Bosni

Šesto poglavlje EVROPSKA TURSKA (OSMANLI DEVLETI): Osnovni motivi za prihvatanje i neprihvatanje islama na Balkanu u vrijeme Osmanlijske države / Uvodna napomena

Demontiranje paklene mašine; princip slobodne religije kao historijska istina / Metodološke koordinate mita o “prisilnom islamiziranju” / Jedan primjer o poštovanju zakona: Slučaj Muslibegovići protiv kmeta pravoslavca 1687. / Komentar o historiji kao vještini falsifikovanja

Sedmo poglavlje OSMANLIJSKO DUHOVNO NASLIJEĐE KAO ZAJEDNIČKA OSNOVA MUSLIMANSKIH IDENTITETA NA BALKANU: Administrativni zakoni / Treći faktor – islam / Zaključna razmatranja / Civilizacije bez sukoba / Razlozi za brigu

[2] Prema izvještaju Istraživačkog centra Pew na temu budućnost muslimana u svijetu (2012.), samo u zemljama u jugoistočne Evrope živi 7.483.000 muslimana. To je skoro 35 posto ukupne populacije tog dijela svijeta. Najveći broj muslimana u jugoistočnoj Evropi nalazi se u Albaniji 2.601.000 (82,1%), slijedi Kosovo 2.104.000 (91,7%), zatim Bosna i Hercegovina sa procjenom od najmanje 1.564.000 (41,6%). U Makedoniji živi 713.000, ili 34,9%, u Srbiji 280.000, ili 3,7%, u Crnoj Gori 116.000, ili 18,5 posto, u Hrvatskoj oko 56.000 ili 1,3 posto, i u Sloveniji 49.000 ili 2,4 posto muslimana.

Od drugih evropskih zemalja najveći broj muslimana živi u Rusiji čak 16.379.000 muslimana (11,7%). U Francuskoj ih živi 4.704.000, odnosno 7,5%, Njemačkoj 4.119.000, odnosno 5,0%, Velikoj Britaniji 2.869.000, Italiji 1.583.000, Španiji 1.021.000, Bugarskoj 1.002.000 (13,4%), te Holandiji 914.000 muslimana (5,5%).

Dakle u Evropi živi blizu 45 miliona muslimana, što je šest posto ukupne populacije.

[3] Komesar za ljudska prava pri Vijeću Evrope Nils Muižnieks je krajem jula 2012. godine upozorio evropsku javnost da u Evropi raste anti-muslimansko raspoloženje koje ultra desne stranke koriste za vlastite političke ciljeve. Iako se se muslimani u Evropi trude da postanu punopravni članovi evropskog društva, gotovo po pravilu se susreću sa različitim oblicima predrasuda, diskriminacije i nasilja.

 

Ferid Muhić
Ferid Muhić

Ferid Muhić, univerzitetski profesor, filozof i književnik, prvi predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), rođen je 1943. godine u selu Mahoje kod Zavidovića, Bosna i Hercegovina. U svojoj bogatoj akademskoj karijeri predavao je na Univerzitetu Sv. Kiril i Metodij u Skoplju, te na drugim univerzitetima širom svijeta, kao što su: International Institute of Islamic Thought and Civilization u Kuala Lumpuru, Florida State University, Syracuse University, te na univerzitetima u Jugoistočnoj Evropi. Uže oblasti njegova interesovanja su savremena filozofija, kulturna antropologija, estetika, politička filozofija i filozofija religije. Objavio je više djela iz navedenih oblasti, kao i više književnih djela, među kojima su: Kritički metodi, Filozofija ikonoklastike, Motivacija i meditacija, Štit od zlata, Noumenologija tijela, The Study in Fragmentation and Despair, Logos i hijerarhija, Mišljenje u akciji, Smisao i vrlina, Filozofi utješitelji, Filozofija religije u njemačkom klasičnom idealizmu, Ex cathedra, Falco Peregrinus, Sto koraka iznad, Dim ugarka snova.

Tags: istaknuto promocije

Continue Reading

Previous: Dženis Šaćirović: Slika vođe
Next: Drugi pišu: Razgovor sa akademikom Feridom Muhićem

Related Stories

IZDVOJENO MIŠLJENJE –  nova knjiga u izdanju časopisa Komun@
  • Istaknuto
  • Promocije

IZDVOJENO MIŠLJENJE –  nova knjiga u izdanju časopisa Komun@

June 14, 2025
Jasmina Luboder Leković: Put kroz maminlapinatapai spajanje
  • Promocije

Jasmina Luboder Leković: Put kroz maminlapinatapai spajanje

June 14, 2025
Jasmina Luboder-Leković o stihozbirci ”Revolucija i njena kopilad” Dina Burdžovića
  • Istaknuto
  • Promocije

Jasmina Luboder-Leković o stihozbirci ”Revolucija i njena kopilad” Dina Burdžovića

May 22, 2025

Recent Posts

  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • March 2024
  • February 2024
  • January 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • July 2023
  • June 2023
  • May 2023
  • April 2023
  • March 2023
  • February 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • October 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • June 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • November 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • July 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • April 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • January 2017
  • December 2016
  • November 2016
  • October 2016
  • September 2016
  • August 2016
  • July 2016
  • June 2016
  • May 2016
  • April 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • January 2016
  • December 2015
  • November 2015
  • October 2015
  • September 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • June 2015
  • May 2015
  • April 2015
  • March 2015
  • February 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • November 2014
  • October 2014
  • September 2014
  • August 2014
  • July 2014
  • June 2014
  • May 2014
  • April 2014
  • March 2014
  • February 2014
  • January 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • August 2013
  • July 2013
  • June 2013
  • May 2013
  • April 2013
  • March 2013
  • February 2013
  • January 2013
  • December 2012

Categories

  • Aforizmi
  • Antologija
  • Antropologija
  • Arheologija
  • Bajke
  • Bosanska kuhinja
  • Bosna i Hercegovina
  • Crna Gora
  • Drugi pišu
  • Ekologija
  • Eseji
  • Feljton
  • Filozofija
  • Fotogalerija
  • Historija
  • Hrvatska
  • Humoreska
  • Intervju
  • Istaknuto
  • Izložba
  • Izložbe
  • Kalendar
  • Karikature
  • Književna kritika
  • Kolumne
  • Konkursi
  • Kritike
  • Kulturna baština
  • Magazin
  • Medijska pismenost
  • Narodne umotvorine
  • Naučni rad
  • Nekategorisano
  • Poezija
  • Polemike
  • Portreti
  • Prevodi
  • Projekti
  • Promocije
  • Proza
  • Putopis
  • Radio Avlija
  • Reagovanje
  • Rekli su…
  • Reportaža
  • Satira
  • Sjećanja
  • Srbija
  • Stari tekstovi
  • Tema broja
  • Teme
  • Umjetnost
  • Vijesti
  • Zabava
  • Zdravlje

Meta

  • Register
  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Ne zaboravite da pročitate

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • Nekategorisano
  • Vijesti

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.

July 6, 2025
PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • Vijesti

PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR

July 6, 2025
OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Vijesti

OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

June 29, 2025
Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • Istaknuto
  • Magazin

Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu

June 29, 2025

Nedavne objave

  • POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO ’25.
  • PRVI INTERNACIONALNI FESTIVAL INTERKULTUR
  • OBJAVLJEN ZBORNIK PRIČA “ŽUBOR BIHORA”
  • Dokumentarni film: Tradicija muslimana Bijelog Polja i bihorskog kraja sa akcentom na kulturnu baštinu
  • KONKURS ZA OBJAVLJIVANJE RADOVA U ČASOPISU NOVI MOSTOVI / НОВИ МОСТОВИ BROJ 3
  • Razgovor sa piscem: Mustafa Balje
  • Božidar Proročić: Sjećanje na Rasima Ćelahmetovića (1945-2025)
  • Održano veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca u Skoplju
  • Slobodan Zoran Obradović i Radovan Stevović najbolji pisci za djecu i mlade

Kategorije

Aforizmi Antropologija Bajke Bosna i Hercegovina Crna Gora Drugi pišu Ekologija Eseji Feljton Fotogalerija Historija Hrvatska Intervju Istaknuto Izložbe Kalendar Karikature Književna kritika Kolumne Kritike Kulturna baština Magazin Narodne umotvorine Naučni rad Nekategorisano Poezija Polemike Portreti Prevodi Projekti Promocije Proza Putopis Radio Avlija Reagovanje Rekli su... Satira Sjećanja Srbija Stari tekstovi Teme Umjetnost Vijesti Zabava Zdravlje
  • Home
  • Avlija
  • Riječ glavne urednice
  • Impressum
  • Kontakt
  • Pravila komentarisanja
  • Pišite ombudsmanu
  • Donatori
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • VK
  • Youtube
  • Instagram
Copyright © All rights reserved. | DarkNews by AF themes.