Redakcija Ovih dana sam pročitao brojne komentare, informacije i dezinformacije na temu ponovnog otvaranja Aja Sofije za muslimanske vjernika da u njoj mogu obavljati molitve. S obzirom da sam završio fakultet u Turskoj, da dobro poznajem turski jezik, a prije svega volim Tusku riješio sam da dam svoj osvrt na ovu temu kako bih čitaocima na našem govornom području osvijetlio ovaj historijski događaj.
Prema podacima Mehmed Emin Yilmaza, arhitekte iz Makedonije koji je istraživao pretvaranje džamija u crkve, u samo 18 država je 329 džamija pretvoreno u crkve a srušeno je mnogo više. U Grčkoj su 93 džamije i turbeta pretvorene u crkve. U Bugarskoj 117 džamija je pretvoreno u crke, u Srbiji 17, Makedoniji 5, Hrvatskoj 8, Kosovu 2, Rumuniji 5, ostale u Alžiru, Gruziji, Moldaiji… U Mađarskoj su sve džamije srušene.
Da bismo shvatili o čemu je riječ kada govorimo o Aja Sofiji moramo se vratiti u daleku prošlost. Moramo dakle sagledati cijelu sliku, a ne parcijalno gledati na ovaj događaj koji ne bi smio da baci sjenku na gostoprimnost turskog naroda o čemu mogu i trebaju svjedočiti brojni Srbi koji turistički i poslovno posjećuju ovu veliku zemlju.
Mehmed II, poznat kao sultan Fatih je rođen 1432. godine, u Jedrenu, tadašnjoj prijestolnici Osmanskog carstva, a umro je 1481. godine. Njegov djed Bajazid I je bio oženjen sa izvanredno lijepom Srpkinjom Oliverom Lazarević, kao jednom od četiri zakonite žene.
Osmanlije nijesu zaboravili srpsku lojalnost kada su se hrabro borili do kraja u bici kod Ankare 1402. godine kada je tatarski emir Tamerlan nanio težak poraz Osmanlijama.
Zanimljivo je da je najveću ulogu tokom odrastanja Mehmeda imala srpska princeza Mara Branković, koju je njen otac Đurađ Branković poslao sultanu za ženu. Mara je rođena 1416. godine u Vučitrnu, a umrla i sahranjena u Grčkoj u manastiru koji joj je poklonio Fatih.
Od malena je Mehmed bio obrazovan i pripreman za preuzimanje prijestola. Govorio je nekoliko jezika uključujući i srpski jezik kojim ga je podučila najvjerovatnije sultanija Mara. Ne samo zbog Mare već zbog lojalnog odnosa srpskog despota sultan Mehmed je imao poseban odnos prema Srbima.
Srbi daju važan doprinos osvajanju Konstantinopolja
Za vrijeme Fatihove vladavine je zauzet Konstantinopolj i to poslije velike opsade i uporne odbrane, 29. maja 1453. godine gdje su Srbi sa hrabrim konjanicima dali veoma značajan doprinos.
Niko, a posebno Srbi ne bi trebali da osuđuju to što će se u Aja Sofiji ponovo klanjati jer su aktivno učestvovali u osvajanju Konstantinopolja to je nesporna historijska činjenica.
Sultan Fatih Aja Sofiju nije srušio već samo izgradio minareta. Ova džamija je sve do 1934. godine služila njenoj svrsi, a od tada je pretvorena u muzej. Dakle nije danas Aja Sofija pretvorena u džamiju već je ta džamija samo ponovo vraćena muslimanskoj zajednici da mogu obavljati molitve u njoj. I ne samo to, ova džamija je i dalje otvorena za sve posjetioce. Dakle, ako se stvari pravilno postave ovdje nema mjesta za negodovanje nikoga zbog odluke da se džamija otvori i za vjernike.
Brojne džamije su srušene a preostale pretvorene u crkve
Nije nam namjera da se u ovom tekstu bavimo detaljima pretvaranja džamija u crkve, ali ne možemo da ne podsjetimo na Španiju kojom su muslimani vladali osam stoljeća, a gdje su džamije pretvorene u katedrale, muslimani protjerani… Španski Jevreji su zapravo našli novi dom baš u Osmanskom carstvu. To su činjenice.
Na našoj teritoriji iz vremena osmanlija sačuvane su crkve, od koji su najpoznatije Gračanica, Pećka patrijaršija, Dečani i brojne druge crkve i manastiri. Pećka patrijaršija se izgradila po fermanu – nalogu osmanslijskog sultana što govori o vjerskim pravima u Carstvu.
Fakat je da su najznačajniji pravoslavni manastiri i crkve sačuvani u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj… dok su džamije poslije odlaska Osmanlija prema podacima Mehmed Emin Yilmaza pretvorene u crkve ili srušene. Ovaj arhitekta iz Makedonije koji je istraživao pretvaranje džamija u crkve, kaže da je u samo 18 država 329 džamija pretvoreno u crkve, a srušeno je mnogo više. U Grčkoj su 93 džamije i turbeta pretvorene u crkve. U Bugarskoj 117 džamija je pretvoreno u crke, u Srbiji 17, Makedoniji 5, Hrvatskoj 8, Kosovu 2, Rumuniji 5, ostale u Alžiru, Gruziji, Moldaiji… U Mađarskoj su sve džamije srušene.
Turska je otvorena za sve vjere
Prije četiri godine Turska je u najelitnijem dijelu Istanbula, čuvenom Zlatnom rogu komplet restaurirala bugarsku pravoslavnu crkvu Svetog Stefana na čijem otvaranju je prisustvovao i premijer Bugarske. Tada je predsjednik Erdogan rekao da crkva doprinosi “ljepoti i bogatstvu Istanbula” i da je ona najnoviji primjer napora koje Turska ulaže u obnavljanje sinagoga, kapela i crkvi.
“Vjerujemo da je dužnost države da svima osigura slobodno ispoljavanje vjere”, izjavio je turski predsjednik, podsjetivši kako je u posljednje vrijeme u Turskoj restaurirano 14 bogomolja, među kojima se nalaze Velika sinagoga u Edirneu (u Evropi druga po veličini), Crkva Aja Nikola na otoku Gokceada, Protestantska armenska crkva u Diyarbakiru, Crkva Nizip Fevkai u Gaziantepu, Crkva Taksiyarhis na otoku Cunda, Crkva Aya Yorgi u Edirnekapiju… A koliko je u Evropi, posebno na Balkanu renovirano džamija iz osmanskog perioda?
Aja Sofija je otvorena i dalje za sve dobronamjerne
U Turskoj trenutno postoji 450 crkava o čijem održavanju brine turska vlada i koje nikada nijesu pretrpjele nikakvu štetu. U Turskoj se sve vjeroispovijesti slobodno ispovijedaju i jedna je od najtolerantnijih država po tom pitanju.
___________________________
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Avlije.
