Svjetski dan hepatitisa – devet od 10 osoba u svijetu ne zna da živi sa virusnim hepatitisom
Redakcija SVJETSKI DAN HEPATITISA
DEVET OD 10 OSOBA NE ZNA DA IMA HEPATITIS
Povećati obuhvat testiranjem, raditi na edukaciji i uvođenju brzih testova za hepatitis
(U Podgorici, 28.jula 2020.)Povodom Svjetskog dana hepatitisa nevladine organizacije CAZAS i Udruženje pacijenata „HEP“ podsjećaju na globalni cilj, na koji se obavezala i Crna Gora, a to je eliminacija virusnih hepatitisa do 2030. godine. Da bi se isti postigao, potrebno je raditi na sveobuhvatnijem pronalasku neotkrivenih slučajeva i usmjeravanu na liječenje.
Prema podacima Svjetske hepatitis alijanse, 325 miliona ljudi u svijetu živi sa hepatitisom, od čega 290 miliona nije svjesno infekcije.
„Ovo zapravo znači da devet od 10 osoba u svijetu ne zna da živi sa virusnim hepatitisom. Virusni hepatitisi jedan su od vodećih uzroka smrti širom svijeta i odnose u prosjeku četiri hiljade života dnevno. U momentu kada je dostupna efikasna vakcina za hepatitis B i kada postoji terapija za hepatitis C, nedopustivo je da je postotak osoba koje ne znaju svoj status i broj onih koji umiru, ovako visok“, ocijenila je programska direktorica NVO CAZAS, Sanja Šišovićna pres konferenciji održanoj ovim povodom.
Ovi virusi prenose sa majke na dijete vertikalnom transmisijom, putem inficirane krvi ili seksualnim putem. Dok se hepatitis B češće prenosi putem nezaštićenog seksualnog odnosa, hepatitis C se češće prenosi putem dijeljenja materijala za injektiranje pa je češće zastupljen među osobama koje koriste droge injektiranjem. Trenutno, testiranje na hepatitis u Crnoj Gori se sprovodi po uputu izabranog doktora ili ordinirajućeg ljekara za hospitalizovane pacijente“, pojasnila je Šišović.
Ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana hepatitisa usmjerena je upravo ka pronalasku neotkrivenih miliona koji ne znaju svoj status. U Crnoj Gori nije uspostavljen nacionalni registar za hepatitis i podaci o broju oboljelih i težini bolesti mogu se samo procjenjivati isključivo na osnovu podataka iz epidemiološkog sistema obaveznih prijava zaraznih bolesti, prema broju liječenih pacijenata kao i ciljanim istraživanjima koja se sprovode među ključnim populacijama. U skladu sa podacima o broju testiranih i liječenih od 2010. pa nadalje, za pretpostaviti je da u Crnoj Gori ima oko 1.500 osoba sa hepatitisom C koje nijesu dijagnostifikovane, i ne znaju odnosno obuhvaćene medicinskim tretmanom. Terapija za hepatitis C je dostupna u Crnoj Gori za sve pacijente i daje jako dobre rezultate.
Takođe, procjenjuje se da u Crnoj Gori živi 2.200 osoba koje su pozitivne na hepatitis B virus. Za hepatitis B je dostupna vakcina, i obavezna vakcinacija osoba određenog uzrasta u Crnoj Gori protiv hepatitisa B započeta je 2002. godine, pa se posljednjih deset godina, kao posljedica ove preventivne prakse, hepatitis B ne registruje kod osoba mlađeg školskog uzrasta.
U odnosu na hepatitis B i C, kako smatra, važno je usmjeriti intervencije ka kategorijama u povećanom riziku kao što su seksualni radnici/e, muškarci koji imaju seks sa muškarcima, transrodne osobe, osobe koje injektiraju drogu, zatvorenici, mobilna populacija, adolescenti, jer često upravo te kategorije nemaju pristup odgovarajućim zdravstvenim uslugama.
„Prema nalazima istraživanja o rizičnom ponašanju među injektirajućim korisnicima droga, koje je sprovedeno 2012. godine, prevalenca hepatitisa C među ovom populacijom je vrlo visoka i iznosi 55 odsto“, kazala je Šišović.
Zabrinjava činjenica da ne postoji razvijen i usvojen nacionalni program ili strategija za hepatitis, a ne postoji ni testiranje u zajednici tj. na terenu koje bi u značajnoj mjeri pomoglo u pronalaženju neotkrivenih slučajeva i liječenju. Nažalost, u Crnoj Gori postoji visok stepen neznanja i zabluda u vezi sa virusnim hepatitisima, kako među opštom populacijom tako i među ranjivim kategorijama. Potrebno je raditi na edukaciji i promociji testiranja, ali i na osnaživanju pacijenata i terapijskoj pismenosti.
Predsjednik udruženja pacijenata sa bolestima jetre – HEP Crna Gora, Boban Sekulić, pojasnio je da je cilj tog udruženja da se okupi što veći broj osoba sa hepatitisom, njima bliskih osoba, onih koji su uspješno izliječile hepatitis, osoba koje su profesionalno vezane za ovaj problem i svih pojedinaca koji su voljni da doprinesu poboljšanju.
Iz Udruženja HEP navode da je primjetan zabrinjavajuće veliki broj osoba sa hepatitisom C među populacijom osoba koje koriste droge ali je i zabrinjavajuće da je kod osoba koje su zaražene hepatitisom nivo informisanosti o bolesti na veoma niskom nivou. Poručuju da je važno da svaki građanin zna da je liječenje za hepatitis C u Crnoj Gori besplatno i dostupno, kao i da je potrebno je mnogo više raditi na edukaciji građana o virusnim hepatitisima jer trend neinformisanosti nije samo vezan za populaciju osoba koje koriste droge već generalno za sve građane
Kao veliki problem, udruženje pacijenata izdvajaju pristup testiranju na hepatitis u Crnoj Gori.
„Ne rade se brzi testovi, niti ih ima u slobodnoj prodaji u apotekama. Samotestiranje na Hepatitis C infekciju nije dostupno kao ni testiranje u zajednici. Da bi se neki građanin testirao na hepatitis u Crnoj Gori, potreban mu je uput od izabranog ljekara. Preciznije, potrebno je da najmanje četiri puta ode u zdravstvenu ustanovu. Većina korisnika koji se nama jave sa željom da se testiraju, odustanu upravo iz ovog razloga“, rekao je Sekulić.
Istakao je da su preporuke sa globalnog nivoa da je potrebno uvesti brze testove.
„Ako su brzi testovi uvedeni i aktivno se koriste za HIV, ne vidim razlog zašto se ne bi isto učinilo sa hepatitise. Naročito u momentu kada imamo ovako veliki broj ljudi koji ne znaju da ga imaju. Takođe treba aktivno sprovoditi testiranje u zajednici koje je anonimno, besplatno i povjerljivo“, rekao je Sekulić.
Pozvao je građane da se testiraju jer je to jedini način da saznaju da li su među onim milionima neotkrivenih slučajeva.
