Redakcija 
Kurban-bajram, poznat i kao Bajram žrtve, jedan je od najvažnijih muslimanskih praznika. Obilježava se desetog dana mjeseca zul-hidždže, posljednjeg mjeseca muslimanskog lunarnog kalendara, i traje četiri dana. Ovaj blagdan ima duboko religijsko, ali i socijalno značenje za muslimane širom svijeta.
Kurban-bajram se veže za priču o poslaniku Ibrahimu (Abrahamu), koji je, prema islamskoj tradiciji, bio spreman da žrtvuje svoga sina Ismaila kao čin poslušnosti Allahu. U trenutku kada je trebao izvršiti naredbu, Bog ga je zaustavio i poslao ovna kao zamjenu. Ova predanost i spremnost na žrtvu postali su temelj duhovnog značenja Bajrama.
U Crnoj Gori, kao i u većini zemalja s muslimanskim stanovništvom, Kurban-bajram se obilježava s velikim poštovanjem i svečanošću, ali i u duhu lokalnih običaja i specifične kulturne baštine.
Proslava počinje ujutru bajram-namazom, zajedničkom molitvom koja se klanja u džamijama širom Crne Gore. U gradovima poput Rožaja, Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Petnjice, Pljevalja, Bara, Nikšića i Ulcinja, ali i u Podgorici i drugim gradovima, vjernici se okupljaju u velikom broju.
Nakon namaza, slijedi bajramski govor (hutba) u kojem imami govore o važnosti žrtve, bogobojaznosti i međusobne solidarnosti.
Kao i drugdje u islamskom svijetu, porodice koje su u mogućnosti prinose kurban – ovna, kravu ili drugo propisano grlo. U većim gradovima često se koristi usluga organizovanog klanja na posebno uređenim lokacijama (tzv. bajramskim klanicama), kako bi se poštovali vjerski i higijenski propisi.
Kurban se dijeli prema islamskoj tradiciji – jedan dio za porodicu, drugi za rodbinu i komšije, a treći za siromašne i one u potrebi.
Nakon molitve i žrtvovanja kurbana, u domovima muslimana slijedi svečani ručak. Na trpezi se najčešće nađe jelo od kurbanskog mesa, ali i tradicionalna jela poput:
- pite (burek, zeljanica, krompiruša)
- sogan-dolme i japraka
- baklave, hurmašica, urma i druge slastice
Porodice se okupljaju, a posebna pažnja se posvećuje djeci, koja dobijaju poklone ili bajramluke (novac).
Bajram je i praznik pomirenja, posjete i jačanja porodičnih veza. Muslimani u Crnoj Gori tokom bajramskih dana obilaze rodbinu, prijatelje i komšije – bez obzira na vjersku pripadnost. U mnogim krajevima, običaj je da se Bajram čestita i nemuslimanskim komšijama, koji često uzvraćaju posjetom za svoje praznike.
Posebno je važno istaknuti da se tokom Bajrama u Crnoj Gori organizuju brojne humanitarne akcije. Islamska zajednica, lokalne nevladine organizacije i pojedinci distribuiraju kurbansko meso i pomoć ugroženim porodicama, starima i siromašnima – bez obzira na vjeru.
Obilježavanje Kurban-bajrama u Crnoj Gori spaja vjersku duhovnost, tradiciju i međuljudsku bliskost. U multietničkom i multireligijskom društvu kakvo je crnogorsko, Bajram često nadilazi vjerske granice, postajući praznik zajedništva, tolerancije i međusobnog poštovanja.
Centralni čin Kurban-bajrama je klanje kurbana – najčešće ovna, krave, junca ili deve, u znak sjećanja na Ibrahimovu žrtvu. Kurban mogu prinositi samo punoljetni i imućni muslimani. Životinja mora biti zdrava, određene starosti i bez tjelesnih mana, a klanje se obavlja u skladu s islamskim pravilima (šerijatom):
- Namjera (nijjet): Vlasnik kurbana mora imati jasnu namjeru da to čini isključivo radi Boga.
- Izgovaranje Bismille: Prilikom klanja obavezno se izgovara „Bismillahi Allahu Ekber“.
- Klanje na human način: Oštar nož i brzo, stručno klanje osigurava da životinja pati što manje.
Meso kurbana se dijeli u tri jednaka dijela:
- Jedan dio za porodicu – kako bi domaćinstvo osjetilo blagodati kurbana.
- Jedan dio za rodbinu i prijatelje – kao čin zbližavanja i zahvalnosti.
- Jedan dio za siromašne – kako bi i oni učestvovali u blagodatima Bajrama.
Ova praksa podcrtava važnost solidarnosti, brige za druge i jednakosti među ljudima.
Kurban-bajram nije samo vjerski čin, već i prilika za jačanje porodičnih i društvenih veza. Posjećuju se rodbina, prijatelji i komšije, dijeli se radost, oprost i zajednički obroci. Djeca posebno uživaju u darovima i pažnji, a
Kurban-bajram je praznik koji podsjeća na temeljne vrijednosti islama – vjeru, pokornost, žrtvu, velikodušnost i brigu za bližnje. Klanje kurbana nije samo puko prinošenje životinje, već čin dubokog duhovnog značenja, izraza zahvalnosti Bogu i solidarnosti sa svim ljudima.
Kurban-bajram nas uči da je najvrjednija žrtva ona koju činimo u ime dobra, zajedništva i čovječnosti. U vremenu podjela i kriza, ova poruka ima veću snagu nego ikad.
