Redakcija SVE SE SVODI NA PROLAZNOST ŽIVOTA
Modra rijeka, Uspavanka, Poruka, Dažd, Poema Plivačica, Pjesme o Bosni, Kameni Spavač… samo su neka ostvarenja Maka Dizdara, izuzetnog i možemo reći jednog od najvećih bosansko-hercegovačkih pjesnika, rođenog 1917. u Stocu – tada okupiran od Austro-Ugarske. Rođen i živio u vrlo osjetljivom ratnom i prevrtljivom vremenu što je i vidljivo te se jasno se ocrtava u gotovo svim njegovim pjesmama, poemama pa i pokojem proznom djelu. Dizdarovo buntovno političko djelovanje, odrazilo se i na tragediju, obiteljske prirode kada mu ustaše u Jasenovcu ubijaju majku, 1945. godine.
Stvaralačko djelovanje, odnosno pjesnički opus Maka Dizdara zapravo je istovremeno raskršće kao i zbir bosanske kršćanske kulture, islamske mistike, kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne (kultura Stećaka – kameni nadgrobni spomenici), čiji natpisi su uklesani i u mnoge pjesnikove naslove poput Modre rijeke i Kamenog Spavača koji se smatraju i uistinu po svojoj umjetničkoj težini jesu vrhunac Dizdarova stvaralaštva.
Glavna pjesnička poruka kao i u mnogih Dizdarovih kolega jeste PROLAZNOST ŽIVOTA, bolje rečeno PRIJELAZ IZMEĐU GROBA I ZVIJEZDA. Njegova socijalna lirika prolazi kroz temeljito pjesničko i životno sazrijevanje i istovremeno je uvijek u službi čovjeka… tu se ujedno i nameće pitanje “Gdje napokon pronaći mir i spokoj?”
Vrijeme Osmanlijskog carstva, ocrtava Maka Dizdara kroz poemu odnosno Zbirku Koljena za Madonu (1963.) koja tek iskreno razrađuje njegov originalni nacrt Poeme Plivačica – (susrećemo se s izrazom PANEROTIZAM – orjentalni žanr ali je tu prepoznat i ALHAMIJADO KOMPLEKS – književnost pisana arebicom, bosanskim jezikom, arhaizmima, a obuhvaćena je u više različitih žanrova; didaktičkih, satiričkih, pa i petrarkističkih sazvučja.
Iako Dizdarova poezija općenito ali i ljubavna naslovljena motom “duša zaljubljenog kao kaplja” predstavlja apsolutnost ljepote, ona se kroz vrijeme mijenja, evoluira i sazrijeva. Počevši uporabom tradicijskih motiva i jezika, ulazi u fazu i dubiozu Moderne te onda potpuno osvježena i lirski očišćena čini jednu sasvim drugačiju i novu sintaksu i ritam zbog čega je Dizdar prepoznatljiv i čitan.
Još treba reći kako Dizdarova prelijepa poezija odnosno njegov stih vrlo blisko odjekuje s književnim tradicijama ali i filozofskim promišljanjima Starih Grka (Homerova Odiseja) u pjesmama: Kalipso, Penelopa, Polifem, Kirka. Možemo zaključiti da je lajt motiv kako u Homerovim drevnim stihovima, tako i u modernijim Dizdarovima, zapravo ŽIVOT u svojoj punini. Revno je to vidljivo u pjesmi.
MODRA RIJEKA
Nikto ne zna gdje je ona
malo znamo al je znano…
iza gore iza dola
iza sedam iza osam…
i još huđe i još luđe
preko gorkih preko mornih
preko gloga preko drače
preko žege preko stege
ima jedna Modra rijeka
široka je duboka je
sto godina široka je
tisuć ljeta duboka je
RIJEKA je simbol koji čitalac može tumačiti kako želi. No, to je i poetika tajne jer ne zna se točno što se nalazi s njene druge strane i ima li je smisla prijeći. Postavlja se pitanje je li ta tajnovitost i nedoumica zapravo općenito životno promišljanje o životu i što poslije smrti, ima li smisla prelaziti rijeku, a onda ima li svrhe i živjeti jer život je vječita borba dobra i zla. U ovom je slučaju simbol rijeke ZLOBA koje u svijetu ima i previše i teško ju je iskorjeniti i suprostaviti joj se. Valjda tu moć imaju samo hrabri i odlučni. Kroz stihove ove poeme ali i najboljeg Dizdarovog stvaralačkog ostvarenja revno odzvanja Odisejev glas. To je priča o povratku kući jednog ratnika koji se vraća kući sa smješkom, no, svjestan da će ponovno činiti zlo. Pjesma je sveobuhvatna i cjelovita kako zbog jasne poruke koju nosi odnosno filozofskog stava, tako i zbog mnošta upečatljivih pjesničkih slika i specifičnog bogatstva jezične forme i stilskih sredstava:
asonanca – kako znamo al je znano
aliteracija – tma i tmuša neprebolna
metafora – Modra rijeka je život
…
simboli – pijetao (buđenje, jutro)
rog – vijest, opasnost
gradacija-iza sedam iza osam
elipsa – valja nam preko rijeke
inverzija – sto godina široka je
tisuć ljeta duboka je
Modra rijeka i većina pjesama iz Dizdarova stvaralačkog opusa tjera čitatelja na razmišljanje svojom tajnovitošću i simbolikom iza kojih se krije vječita tema: život i gdje je granica života i smrti, postoji li uopće.
