Objavljena knjiga Fatiha Hadžića: Elementi materijalne i duhovne kulture Bošnjaka u Sandžaku

Bogato kulturno nasljeđe sandžačkih Bošnjaka sakupljeno u jednoj knjizi i razvrstano po poglavljima, zasebno za svaki grad, kako crnogorskog tako i srbijanskog dijela Sandžaka.

U izdanju Bošnjačkog društva kulture ‘’Avlija’‘ iz Rožaja uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava izašla je druga knjiga mladog umjetnika i publiciste Fatiha Hadžića ‘’Elementi materijalne i duhovne kulture Bošnjaka u Sandžaku’‘. Knjiga je štampana u 500 primjeraka u tvrdom povezu i sadrži 400 stranica B5 formata.

Riječ je o vrijednoj knjizi za bošnjački narod jer se sadržaj odnosi na bošnjačku kulturu, nasljeđe, običaje, arhitekturu, sakralne objekte, nadgrobne spomenike – nišane, turbeta, medrese, mektebe, iptidaije, rušdije, muzeje, poznate i znamenite historijske ličnosti sandžačke regije, pogotovo što 220 fotografija i raznih ilustracija na vizuelno lijep način prikazuju materijalnu kulturu sandžačkih Bošnjaka.

Na izradi knjige „Elementi materijalne i duhovne kulture Bošnjaka u Sandžaku“ autor Fatih Hadžić je radio nekoliko godina. Kako kaže autor, svakom poslu se može naći mahana, pa i ovome, ali je siguran, da se ne može sporiti iskrena namjera, napor i želja da prikaže ono što je bilo predmet istraživanja, a što je usljed proteka vremena, smjena generacija i nemarnosti, nažalost, prepušteno zaboravu. Neki prepoznatljivi objekti iz bošnjačkog kulturno etničkog miljea su potpuno nestali, mnogi su uništeni raznim nestručnim restauracijama i prepravkama, dok je samo jedan manji broj njih ostao sačuvan na slikama i grafikama Ibrahima Rekovića, Rasima Hadrovića, Zuvdije Hodžića, Mehmeda Slezovića, Aldemara Ibrahimovića, Džengisa Redžepagića, Hilmije Ćatovića i mnogih drugih.

Da je bilo više sluha, bošnjačka kulturna baština bila bi bogatija za još mnogo više sačuvanih džamija, kuća, kula, ćuprija, bedema, hamama, karavan-saraja, hanova, turbeta, mezaristana, šadrvana, česama.

Sve to nije rušeno zbog dotrajalosti i neke potrebe, već iz neznanja ili „dokazivanja“ raznim vlastima, a i zbog nedovoljne svijesti o zaštiti tragova svoga postojanja, zbog obračuna sa svim onim što podsjeća na „orijentalno islamsko“, „zaostalo tursko“, „što se nije uklapalo u savremena urbanistička rješenja“, odnosno, baš zato što je bilo važno za očuvanje prepoznatljivosti Sandžaka. Stoga, knjiga ima nemalu vrijednost, zbog sagledavanja, bilježenja, skupljanja na jedno mjesto i preotimanja od zaborava barem elementarnih podataka o historiji, geografiji, demografiji, tradiciji, jednom riječju vjersko-kulturnoj baštini Bošnjaka na području Sandžaka.

Fatih Hadžić je rođen u Rožajama 1985. godine. Diplomirani je grafičar, profesor likovne kulture. Imao je 11 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika u Srbiji i Crnoj Gori. Autor je monografije ‘’Džamije u Sandžaku’‘. Objavljivao je radove u časopisima ‘’Bošnjačka riječ’‘ – Novi Pazar, ‘’Almanah’‘ – Podgorica i ‘’Avlija’‘ – Rožaje. Živi u Novom Pazaru.

Knjigu možete naručiti na: [email protected]