Razgovor sa Theodorosom Michalopoulosom, prvim savjetnikom ambasade Grčke u Podgorici, povodom 25. marta dana državnosti Republike Grčke
Razgovarao: Božidar Proročić
MULTIETNIČKI SKLAD U CRNOJ GORI JE VRIJEDAN DIVLJENJA
Gospodine Theodoros, kultura Grčke je evoluirala hiljadama godina od Mikenske Grčke, potom tokom klasične Grčke kroz uticaj Rimskog i Vizantijskog carstva; koliko je to imalo uticaja i doprinijelo rađanju jedinstvenog kulturnog identiteta vaše domovine?
Theodoros Michalopoulos: Grčka kultura, zbog svoje hiljadugodišnje istorije i osobite sinteze elemenata zahvaljujući svom geografskom položaju, na tromeđi tri kontinenta, održava kontinuitet i bogatstvo koji su stvorili nešto jedinstveno. I tačno u tome leži njena ljepota: Grčka sublimira hiljadugodišnju kulturu, a istovremeno ima snagu da se trajno obogaćuje.
Grčka se smatra kolijevkom zapadne kulture i demokratije drevni Grci su pioniri na mnogim poljima koja se oslanjaju na sistematsku misao uključujući biologiju, geometriju, istoriju, folozofiju, i fiziku. Koliko je to imalo uticaja na kulturu Evrope?
Theodoros Michalopoulos: Uticaj antičke grčke kulture u oblastima koje ste naveli je više nego očigledan. Dovoljno je da se podsjetimo terminologije koja se danas koristi u svim naukama, pa da se shvati koliko su duboki korijeni naše savremene kulture. Evropa koja je – treba podsjetiti – dobila ime po liku iz grčke mitologije, počiva na duhovnim i naučnim osnovama antičke i vizantijske Grčke, kontinuirano dajući doprinos toj kulturnoj građevini. Svi značajni mislioci novije i savremene Evrope priznaju tu činjenicu.
U samoj Grčkoj su nastale važne književne forme kao što su lirska i epska poezija, istorija, tragedija i komedija koliko je ovaj ideal ljepote uticao na zapadnu umjetnost?
Theodoros Michalopoulos: Svaki Evropljanin koji je jednom u životu posjetio teatar Heroda Atika u Atini ili antički teatar u Epidaurusu i imao priliku da odgleda predstavu tragedije ili komedije u autentičnom prostoru, spoznao je ljepotu grčkog Logosa i osjetio je što on znači za našu savremenu kulturu.
Kroz razvoj istorije Grčke na vašu kulturu su imale uticaja i druge države i druge kulture poput: Ahmedinskog carstva, Britanske imperije, Mletačke republike, Osmanskog carastva, Frankokratije, koliko je važno da razumijemo multikulturalnost u savremnom društvu?
Theodoros Michalopoulos: Multikulturalnost je bila karakteristični element grčke kulture. Grci su kroz istoriju i prenosili i asimilirali. I uzimali i davali. I ranije sam govorio o tome, da je to predstavljalo izvor bogatstva, kontinuiteta, ali i renesanse. Nijedna kultura nije statična. Napredak i inkorporiranje novih elemenata daju snagu i život jednoj kulturi, osobito ako je ta kultura bogata sama po sebi i predstavlja narod koji nikada nije imao pretenziju da se nameće silom, već je težio suživotu sa drugim narodima.
Savremeni Grčki pisci Nikos Kazantzakis, Konstantin Kvafi, nobelovci Odiseas Elitis, i Jorgos Seferis samo su neka od slavnih imena vaše književnosti, koliki je bio njihov uticaj na razvijenaje savremene kulture, i intelektulanih misli ne samo u Grčkoj već i u modernoj Evropi i Svijetu?
Theodoros Michalopoulos: Imena koja ste naveli su izvor ponosa za svakog Grka, ali ona istovremeno pripadaju i svjetskoj kulturnoj baštini. Takođe nas podsjeća da grčka kultura nije samo antika i Vizantija, već se ogleda i u današnjim duhovnim stvaraocima svjetskog glasa.
Helenska kultura je temelj na kome počiva kultura čitave Evrope. Šta je spajalo Helene rasute po sredozemlju jezik, religija, umjetnost, nauka, recite nam nešto više o tome?
Theodoros Michalopoulos: Helenistička kultura predstavlja karakterističan primjer multikulturalnosti visokog nivoa koji sjedinjuje najbolje elemente antičke grčke kulture i kulture Bliskog Istoka i Azije. Egipatski helenizam je najkarakterističniji primjer ovog plodnog suživota.
Koliko ste upoznali multikulturalnost, Crne Gore gdje se prepliću uticaji različitih civilizacija i kultura mediteranske, srednjovjekovne centralno-evropske i orijentalne kulture?
Theodoros Michalopoulos: Kulturno bogatstvo Crne Gore se ogleda svuda. Jedna posjeta istorijskoj prijestonici Cetinju, starom gradu Budvi i Kotoru, manastiru Ostrog, dovoljna je da pokaže bogato nasljeđe vaše zemlje. Ovo nasljeđe sjedinjuje kulturne elemente drugih zajednica, koje su bile harmonično povezane i geografski i istorijski. Crna Gora predstavlja primjer države, u jednom istorijski napaćenom prostoru, u kome su šaroliki kulturni elementi plodno povezani u nacionalnom jedinstvu.
Koliko je važno da kulturu Grčke upoznamo u Crnoj Gori i kulturu Crne Gore u Grčkoj?
Theodoros Michalopoulos: Naša dva naroda se poznaju od davnina. Naši odnosi nisu formalni, već su suštinski i izgrađeni na zajedničkim borbama. Crna Gora i Grčka dijele mnogo toga i kulturno i istorijski. Svaki se Grk osjeća kao kod svoje kuće kad je u Crnoj Gori, i svaki Crnogorac se tako osjeća u Grčkoj. Ove odnose koje svakodnevno osjećamo u ljudskim odnosima, treba da njegujemo i dalje i na nivou kulturnih odnosa.
Govorili ste na svečanoj akademiji u novembru prošle godine povodom jubileja 150 godina od osnivanja i početka rada najstarije JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš” na Cetinju u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom”; vaš govor je izazvao buran aplauz, bili ste jedini diplomata koji je govorio stihove našeg velikana Njegoša kako ste se osjećali u tim trenucima?
Theodoros Michalopoulos: Osjetio sam se počastvovanim i dirnulo me je što mi se pružila prilika da izgovorim stihove velikog mislioca i nacionalnog vođe, na proslavi jubileja 150 godina od osnivanja Narodne biblioteke “Njegoš” na Cetinju. Otkrivajući Njegoša, snagu njegovih stihova i riječi, istorijski se povezujemo sa epohom velikih iskušenja i nacionalnog ujedinjavanja balkanskih naroda, otkrivamo koliko zajedničkog postoji između naših zemalja, ali i duhovno bogatstvo koje možemo da crpimo iz jedne susjedne i prijateljske kulture.
Crna Gora je država koju krasi multietički sklad, Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Romi, to je spoj različitih naroda i kultura; koliko je važno da to očuvamo kao univerzalnost i multietičnost i taj neraskidivi spoj naših kultura?
Theodoros Michalopouls: Crna Gora, unutar harmoničnog suživota raznih kulturnih činilaca, stvorila je prototip države u Jugoistočnoj Evropi. To je vrijedno divljenja i poštovanja.
Da li ćemo uskoro kod nas u Crnoj Gori imati predstavljenje vaše bogate književne, filmske, muzičke ili likovne baštine?
Theodoros Michalopoulos: Radimo u tom pravcu.
I za sam kraj razgovora opišite nam Vašu avliju, Vaše dvorište, Vaš kutak u kom Vi stvarate, i šta on za Vas predstavlja kada ste u Grčkoj?
Theodoros Michalopoulos: Jedini “kutak” koji mi je na raspolaganju je mala avlija kuće na ostrvu Santorini, koju posjećujem ljeti. To je moj kutak u Egeju, mjesto udaljavanja od problema i sitničavosti sa kojima se svi susrećemo u životu. Ova avlija ne poznaje lap topove, tablete ni kablove, samo čitanje dobre knjige i razgovore sa dobrim prijateljima.
__________________
Istaknuta slika: Theodoros Michalopoulos, prvi savjetnik ambasade Grčke u Podgorici